Unatoč pogoršavanju gospodarske i socijalne situacije u Hrvatskoj i kontinuiranom nezadovoljstvu radom Vlade, gotovo se uopće ne mijenja razlika u podršci koju uživaju SDP i HDZ. I anketa agencije IPSOS PULS za veljaču, koju je objavila Nova TV, potvrđuje da se HDZ nikako ne može približiti SDP-u na manje od sedam postotnih poena.
Da se danas održavaju parlamentarni izbori, za SDP bi glasovalo 27 posto birača, dok se za HDZ izjasnilo 20 posto ispitanika. Uz minimalne oscilacije, odnos između dvije najjače hrvatske stranke jednak je već mjesecima.
Što god da se događalo u zemlji i u tim strankama, SDP-ov rejting je 27 posto, a HDZ-ov se kreće između 19 i 20 posto.
Već dulje razdoblje iste su i brojke treće stranke po snazi, Hrvatskih laburista. Ta lijeva populistička stranka snažno je rasla, ali ubrzo su dosegnuli plafon, pa prema PULS-ovom istraživanju mjesecima privlače oko devet posto birača. Po svemu sudeći, taj tip političke retorike u Hrvatskoj jednostavno nije prijemčiv za više od desetak posto birača.
Osim SDP-a, HDZ-a i stranke Dragutina Lesara, sve su ostale ispod pet posto, a veljača je bila kataklizmična za HNS. Stranka u kojoj se odvija prijenos vlasti s Radimira Čačića na Vesnu Pusić bilježi povijesno nizak rejting, zapanjujućih 1,7 posto.
Ljestvica popularnosti pojedinačnih političara uobičajeno je varljiva. Na njoj tradicionalno vodi predsjednik Ivo Josipović o kojem dobro mišljenje ima 83 posto Hrvata. Iza njega su Lesar (59 posto), još jedan populist don Ivan Grubišić (58 posto), predsjednik Sabora Josip Leko (55 posto) te Ruža Tomašić (41 posto).
Premijer Zoran Milanović je šestoplasirani i sada je on pozitivac za 40 posto građana, za četiri postotna poena manje nego u siječnju. Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko standardno je na svojih 20 posto. (D. CIGLENEČKI)