Premda je izvjesno da ne postoji dvotrećinska većina potrebna da bi se u Ustav unijela odredba prema kojoj se referendum neće moći raspisivati o temeljnim pravima i slobodama, SDP će ipak već za koji tjedan pokrenuti proceduru ustavnih promjena. Budući da je ta inicijativa izravna posljedica uspjeha akcije "U ime obitelji" u prikupljanju potpisa za raspisivanje referenduma o ustavnom definiranju braka, jasno je da HDZ, čiji su čelnici potpisivali tu peticiju, neće podržati ništa što bi spriječilo neposredno izjašnjavanje građana o ovom pitanju. A bez glasova HDZ-ovih zastupnika gotovo nije moguće izmijeniti Ustav.
- To je već smiješno. Ova bi Vlada, što je valjda jedinstven slučaj u demokratskim zemljama, stalno propise prilagođavala svojim potrebama. Sjetimo se da su već na početku mandata mijenjali zakon zbog Zlatka Komadine, a promjene poslovnika Sabora bile su motivirane željom premijera Milanovića. Sada kad su građani pokazali da ne misle kao što bi oni htjeli da misle, mijenjali bi i Ustav. Mi to nećemo podržati, a oni samo neka nastave ovako jer brže će sići s vlasti, rekao nam je potpredsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Gordan Jandroković.
Postoji, doduše, varijanta prema kojoj bi se 101 glas potreban za promjenu Ustava mogao osigurati i bez HDZ-a. Ali, u tom bi slučaju nužno bilo da SDP-ovu inicijativu, uz sve njihove koalicijske partnere, nacionalne manjine, Hrvatske laburiste i don Ivana Grubišića, podupre šest zastupnika HDSSB-a, desne stranke koja se također solidarizirala sa zahtjevom za referendum o braku.
U SDP-u će ipak započeti proces ustavnih promjena koji se odvija u tri faze. U prvoj najmanje petina zastupnika predlaže promjenu Ustava, a onda se nacrt promjena Ustava utvrđuje većinom svih saborskih zastupnika. Kroz te dvije faze SDP-ova inicijativa će proći bez problema.
- Znamo da Ustav u konačnici nećemo moći izmijeniti jer dvotrećinsku većinu nećemo okupiti. No, svejedno idemo u to jer želimo da sve stranke, a posebno HDZ, jasno obrazlože javnosti svoje pozicije u vezi s ljudskim pravima koja jamči Ustav. Postoji poslovica "Ne pada snijeg da prekrije brijeg, nego da zvijeri pokažu svoje tragove", kazao nam je visoki dužnosnik SDP-a.
U članku 3 Ustava regulira se zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Zemlje koje imaju uređeno to pitanje obično onemogućavaju organiziranje referenduma o ljudskim pravima, pravima nacionalnih manjina, ali i o poreznim i drugim financijskim zakonima i proračunu. Što se može dogoditi ako se to ne uredi, pokazala je američka savezna država Kalifornija gdje su građani na referendumima sebi izglasali manje poreze, a posljedica toga je praktično bankrot države.
Pitanje koje se može otvoriti odnosi se i na određeni cenzus koji bi bio potreban za valjanost državnog referenduma. Trenutačno takav cenzus ne postoji i teoretski je moguće da na referendum izađe jedna osoba i ona odluči, pa i o promjeni Ustava. Na lokalnim referendumima taj je cenzus natpolovična većina od broja u popisu birača. U slučaju referenduma o opozivu izravno izabranog lokalnog čelnika riječ je o trećini od broja u popisu birača. Ustavom je propisano da će se referendum raspisati kada to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Hrvatskoj. (D. CIGLENEČKI, T. PONOŠ/NL)