Djelatnica austrijske Hypo banke Zlata Vrdoljak posvjedocila je u cetvrtak
videovezom iz Klagenfurta da je ta banka 1995. Hrvatskoj isplatila
kredit na inicijativu tadašnjeg austrijskog ministra vanjskih poslova
Aloisa Mocka, a da je u pregovorima s hrvatske strane na pocetku
sudjelovao njegov kolega Mate Granic, a potom i Ivo Sanader.
Svjedokinja
je bila pomocnica kreditnog referenta, a iako nije radila na kreditu
koji je banka dala Hrvatskoj, na više sastanaka je od clana uprave
Wolfganga Kulterera cula da je Hypo banka na hrvatsko tržište ušla na
Mockovu inicijativu te da su s hrvatskim dužnosnicima o kreditu
pregovarali Kulterer i njegov suradnik Günther Striedinger.
Nije
joj poznato da bi u pregovore bio ukljucen i tadašnji clan uprave Jörg
Schuster, koji je takoder kasnije videovezom svjedocio s
pokrajinskog suda u Klagenfurtu.
Svjedokinji nije
poznato ni je li u posao s Hrvatskom bio ukljucen neki posrednik, a
jedino iz dokumentacije koju joj je USKOK prezentirao u travnju prošle
godine, kada je takoder dala iskaz, poznato joj je da se kao primatelja
provizije spominjalo Eugena Laxu i londonsku tvrtku Bishops Dale.
Laxu nikada nije upoznala niti vidjela i nije joj poznato je li i kome zaista isplacena provizija.
Na
upit Sanaderove obrane potvrdila je da je s londonskom tvrtkom radila i
na drugim kreditnim poslovima, a koliko se može prisjetiti, klijenti te
tvrtke uglavnom su bila poduzeca iz Hrvatske. Na kraju je izjavila da
ukljucivanje posrednika koji bi primao proviziju nije bilo ništa
neobicno u poslovanju banke.
Bivši clan uprave austrijske Hypo banke Jörg Schuster posvjedocio je na sudenju Sanaderu da je u Austriji nezamislivo da se bilo kakva provizija isplati za kreditiranje države ili njezinih institucija.
- Zato mislim da je i u ovom slucaju nemoguce da je došlo do placanja provizije, kazao je svjedok koji je 1995., kada je Hrvatskoj odobren kredit za kupnju zgrada veleposlanstava, u Hypovoj upravi bio zadužen za vrijednosne papire, osoblje i kredite na podrucju Austrije.
Zbog toga nije radio na kreditu koji je odobren hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova, a za koji se, po onome što je cuo od bivšeg predsjednika uprave Hypo banke Wolfganga Kulterera, zalagao i tadašnji austrijski šef diplomacije Alois Mock.
- Smatrao sam da je to dobar posao za banku jer smo prvi put ušli u kreditno poslovanje u inozemstvu, a partner nam je bila nova europska država, kazao je Schuster.
Iako nije radio na kreditu Hrvatskoj, Schuster se, zajedno s Kultererom, pet ili šest puta sastao sa Sanaderom u Austriji ili njegovom uredu u Zagrebu.
Više je puta ponovio da su sastanci, na kojima se nije razgovaralo o spornom kreditu, vec samo o gospodarstvu, politici, vremenu i Sanaderovom studiju u Austriji, održani nakon što je Hrvatskoj odobren kredit.
No, kada mu je predocen iskaz hrvatskim istražiteljima iz studenoga prošle godine iz kojega proizlazi da su sastanci održani prije nego što je kredit odobren, Schuster je kazao da se ne sjeca svega što se dogadalo prije 17 godina.
- Ne znam tocno što sam rekao 1995., ali ne vidim zašto je to bitno. Cinjenica je da je Hrvatska dobila kredit i da je primila kreditni iznos, kazao je svjedok ponavljajuci da u njegovim iskazima nema kontradiktornosti jer se na sastancima sigurno nije razgovaralo o nikakvim kreditnim uvjetima, osiguranjima ili rokovima.
- Zato ne vidim kontradiktornost, tim više što nisam bio odgovoran za vanjsko tržište, rekao je Schuster.
Tvrdi da je na prošlogodišnjem svjedocenju pred hrvatskim istražiteljima, osim za navodnu proviziju koja se stavlja na teret Sanaderu, prvi put cuo i za osobu imenom Eugen Laxa, iako se u spisu nalazi i pismo naslovljeno na njega koje je potpisao Laxa te isplatnica sa Schusterovim potpisom na Laxino ime.
Na pitanje Sanaderove obrane Schuster je kazao da je bio upoznat da su Sanader i njegov tadašnji šef u Hypo banci imali osobne kredite, što je "potpuno uobicajeno".
No, kada ga je sudac Ivan Turudic upozorio da su Sanader i Granic u tom slucaju bili u sukobu interesa, Schuster je kazao da on na njihovom mjestu nikada ne bi uzeo takav kredit.
Potom je i Sanader prigovorio istinitosti svjedokova iskaza isticuci da nikada nije podigao kredit u Hypo banci.
Bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a USKOK tereti za ratno profiterstvo zbog optužbi da je od austrijske Hypo banke primio proviziju nakon što je Hrvatskoj 1995. odobren kredit za kupnju zgrada veleposlanstava u svijetu. U objedinjenom postupku sudi mu se i za navodno primanje 10 milijuna eura mita od madarskog MOL-a da bi toj tvrtki, po tvrdnjama USKOK-a, prepustio upravljacka prava u hrvatskoj naftnoj kompaniji.
Sudenje se nastavlja 30. kolovoza kada bi se u slucaju Ina-MOL trebao ispitati Stefan Hurlimann koji je hrvatskom sudu vec ranije porucio da nece svjedociti. On je posljednji svjedok tužiteljstva, nakon cega bi trebali biti ispitani tzv. svjedoci pobijanja, koje obrana još nije predložila.