Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz oštro u svom prvom nastupu na sastanku Europskog vijeca napao dosadašnji pristup zemalja clanica u rješavanju financijske i gospodarske krize, kazavši da promjena ugovora nije nužna i da se EU treba baviti rješavanjem svakodnevnih problema europskih gradana, a ne maglovitim pitanjima institucija i ugovora.
Predsjednik Europskog parlamenta po tradiciji se obraca celnicima zemalja clanica na svakom summitu EU-a. Nakon što procita svoj govor, predsjednik Parlamenta napušta dvoranu i ne sudjeluje u radu summita. Schulz je izabran za predsjednika Europskog parlamenta 17. sijecnja ove godine i ovo je njegov prvi nastup pred celnicima EU-a.
"Velika mi je cast govoriti vam prvi put kao predsjednik Europskog parlamenta, ali moja nova dužnost nije me promijenila, kao ni nacin da otvoreno govorim što mislim", rekao je u uvodu Schulz, prije nego li je krenuo sa žestokim kritikama.
"Od samog pocetka Europski parlament je kategoricki bio protiv revizije ugovora, jer to naprosto nije nužno i jer smo se bojali da ce rasprava o tome otvoriti Pandorinu kutiju raznih mogucnosti. Naši gradani ne mogu razumjeti zašto se, usred krize, mi prepiremo oko maglovitih pitanja insititucija i clanaka ugovora. Oni od nas ocekuju odgovore na svoje svakodnevne probleme. Ne uspijemo li dati te odgovore, povjerenje u politicke institucije i na nacionalnoj i na europskoj razini bit ce još više poljuljano. Vrijeme je da se okrenemo pravim pitanjima. Vrijeme je da razgovaramo o tome kako izvesti Europu iz krize", rekao je Schulz u neuobicajeno oštrom govoru.
Ocekuje se da ce celnici na summitu postici dogovor o fiskalnom paktu kojim ce se zemlje potpisnice obvezati da ce voditi uravnoteženu proracunsku politiku, zaustaviti rast dugova i poceti ih smanjivati. Odredbe da strukturni proracunski manjak ne smije prelaziti 0,5 posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a zemlje clanice trebale bi ugraditi u svoje ustave ili u zakone koje imaju ustavnu snagu. U slucaju kršenja dogovorenih pravila slijedile bi kazne.
Schulz nije dovodio u pitanje potrebu za štednjom, ali je istaknuo da to nije dovoljno i da naglasak treba biti na rastu. Takoder je pozdravio cinjenicu što se novim ugovorom postavljaju temelji za fiskalnu uniju. "Pozdravljamo taj korak, koji ste bili prisiljeni poduzeti kao Unija 26 zemalja clanica, nakon veta premijera Davida Camerona. Želio bih vam ovom prigodom zahvaliti na cvrstom stajalištu prema zahtjevu premijera Camerona, koji je zatražio izuzeca od pravila koja ureduju financijska tržišta", rekao je Schulz.
Schulz je zatražio da Europski parlament sudjeluje na svim summitima eurozone. To je jedno od otvorenih pitanja. Naime, Francuska inzistira da na summitima eurozone, koji ce se održavati najmanje dvaput godišnje mogu sudjelovati samo one clanice koje imaju zajednicku valutu, dok s druge strane Poljska traži da mogu sudjelovati sve zemlje koje potpišu i ratificiraju fiskalni pakt.
Schulz je zatražio uvodenje poreza na financijske transakcije, cemu se žestoko protivi Velika Britanija strahujuci za interese londonskog Cityja. Takoder je zatražio uvodenje euroobveznica, kojima bi se kolektivizirala odgovornost za dugove, cemu se pak protivi Njemacka.
Predsjednik Europskog parlamenta je takoder zatražio stvaranje europske agencije za kreditni rejting, kako bi se razbio monopol americkih agencija te pokretanje europske inicijative za gospodarski rast. Rekao je kako neiskorištena sredstva u europskom proracunu, koje zemlje clanice nisu iskoristile, ne bi trebalo vracati nego da dio njih treba preusmjeriti na projekte za zapošljavanje mladih. (Hina)