Slobodno kretanje osoba unutar schengenskog prostora predstavlja jedno od temeljnih prava gradana na kojemu pociva cijela struktura Europske unije. Države EU-a koje pristupe schengenskom klubu pristaju ukloniti unutrašnje granice sa susjednim državama i, s druge strane, zalažu se za zajednicku kontrolu vanjskih granica prema susjednim državama izvan EU-a. Kad netko iz Hrvatske ude u Italiju, otvara mu se širi schengenski prostor, što znaci da se može slobodno kretati iz jedne u drugu državu clanicu, može nastaviti put u Njemacku, Francusku, Španjolsku, Belgiju, Nizozemsku, Dansku itd.
Slijedeci to nacelo Talijani, koji muku muce s migrantima koji brodovima stižu iz Afrike na njihovu obalu, su imigrantima izdali privremenu dozvolu boravka na talijanskom prostoru, znajuci da im ona omogucava slobodno kretanje na cijelom schengenskom prostoru. Ucinili su to da bi rasteretili migracijski pritisak i objasnili su europskim partnerima da problem imigranata nije unutrašnji problem Italije, vec svih clanica Europske unije.
Takvo obrazloženja nije prihvatila Francuska nakon što se pokazalo da dobar dio imigranata iz africkog Magreba Italiju smatra tek tranzitnom zemljom na putu prema Francuskoj. Prije mjesec dana izmedu Rima i Pariza razvio se oštar sukob pa su Francuzi, usprkos odredbama Schengenskog sporazuma, vratili policajce na granicne prijelaze s Italijom i poceli zaustavljati migrante iz Afrike.
Sukob se donekle smirio nakon susreta Berlusconija i Sarkozyja u Parizu, kada su se dvojica celnika suglasila da odredbe Schengenskog sporazuma valja revidirati da bi se riješio problem s imigrantima iz Afrike.
Jucer su u Bruxellesu ministri unutrašnjih poslova clanica EU-a koje su pristupile Schengenu raspravljali o tom pitanju i suglasili su se da se odredbe tog sporazuma mogu revidirati, ali tek zajednickom odlukom, a nikako unilateralnim potezima. Dan prije sastanka u Bruxellesu hladan tuš je stigao iz Danske, cija je vlada najavila izlazak iz schengenskog kluba zbog opasnosti od ulaska imigranata i pojacane aktivnosti medunarodnih kriminalnih organizacija u toj državi.
Jucer je u Bruxellesu danski ministar unutrašnjih poslova Soren Pind smirio situaciju tvrdnjom da Kopenhagen nece istupiti iz schengenskog kluba te da se povratak granicnih kontrola tice tek carinskih službi. Europski komesar za unutrašnje poslove Cecilia Malmstroem rekla je da treba zaštititi shengenski režim jer je to zajednicko dobro svih clanica.
- Moguce je povremeno uvesti pojacane kontrole na granicama, ali tek uz dogovor svih država clanica i samo u izvanrednim uvjetima. Nova pravila moraju se donijeti uz sveopcu suglasnost, rekla je Malmstroem.
Kriza na sjeveru Afrike odrazila se neposredno na europski sustav koji se ispocetka pokazao jako labilnim u upravljanju kriznim situacijama u Tunisu, Egiptu i Libiji. Bio je dovoljan tek pojacani pritisak na vanjskim granicama i schengenski sustav je ozbiljno uzdrman. S obzirom na osjetljivi položaj Hrvatske u odnosu na europski jugoistok, valja se priupitati hoce li, kada i pod kakvim uvjetima i naša država uživati blagodati Schengena.
Granica na Dragonji je izuzetno osjetljivi prostor, podložan izvanrednim pomacima u sistemu, odnosno stupnju intenziteta kontrole. Uostalom, valja se prisjetiti da su 2008. godine, u vrijeme pojacane migracije Rumunja u države Europske unije, celnici Sjeverne lige Umberta Bossija zatražili ukidanje schengenskih odredbi i vracanje policije na granicu sa Slovenijom, koja je nekolika mjeseci ranije, 27. prosinca 2007. godine, tek pristupila Schengenu.
Strah od stranaca ocito je prisutan u svim državama EU-a, a koliko to granici s otvorenom ksenofobijom i rasizmom, središnje je pitanje vezano za buducnost EU-a. Porast utjecaja i izborne moci desnih i ultradesnih politickih stranaka i pokreta od Danske pa do Madarske i Francuske svakako ne pogoduje jacanju europeizma.