Gotovo 1.200 kilometara kopnene granice, dodatnih pet tisuca policajaca, nekoliko granicnih prijelaza vrijednih i po 20 milijuna eura, a možda i jedan vrlo, vrlo skupi most. Sve su te brojke dio iste price - pristupanja Hrvatske schengenskom prostoru.
Kad je rijec o Istri, isticu u MUP-u, i kopnena granica na podrucju naše županije postat ce unutarnja granica. Drugim rijecima, to znaci da svi granicni prijelazi koji se nalaze na kopnenom dijelu istarskog podrucja, cestovni, željeznicki, pogranicni, više nece biti u funkciji. Na podrucju Istarske županije u funkciji ce ostati pomorski i aerodromski granicni prijelazi.
Na ovim granicnim prijelazima Hrvatska ce morati osigurati dovoljan broj policijskih službenika za ucinkovito obavljanje granicne kontrole sukladno schengenskim standardima i najboljoj praksi Europske unije, te je, s obzirom na to da Hrvatska još uvijek nije u Europskoj uniji, ovaj broj, isticu u MUP-u, u završnoj fazi odredivanja.
Naime, na uvodenje Schengena Hrvatska ce, kao što je dosad bio slucaj i s drugim zemljama, morati pricekati dulje no što ce cekati na clanstvo u Europskoj uniji. Dok bi joj se clanstvo moglo dogoditi za dvije do tri godine, pristupanje schengenskom prostoru ne treba ocekivati prije 2015. ili kasnije. U trenutku kad postane dio Schengena, Hrvatska ce zapravo postati cuvar vanjskih granica Europske unije.
Zato je Uniji neobicno važno da je zemlja sposobna braniti njezinu vanjsku granicu (u hrvatskom slucaju u duljini od cak 1.200 kilometara, racunajuci samo kopno) od prelazaka ilegalnih migranata, upada krijumcara i kriminalaca i tome slicno.
Pripreme u Hrvatskoj traju vec godinama, a troškovi prilagodbe procjenjuju se na više stotina milijuna eura. U analizi ucinaka pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, koju je prije nekoliko godina za potrebe Vlade izradio Ekonomski institut u Zagrebu, procijenjeno je da ce do 2012. u uvodenje vanjske granice EU-a biti uloženo više od dvije milijarde kuna.
No, Schengen nije samo suvremena oprema. Do znacajnih promjena doci ce i na samoj granici, odnosno granicnim prijelazima, ali i u životu ljudi koji žive uz granicu. Najbolji primjer za to je pristupanje Slovenije schengenskom prostoru. Pogranicne ceste izmedu Hrvatske i Slovenije bile su, podsjetimo, pregradene da bi se sprijecili nelegalni prelasci granice na mjestima gdje je ta granica "meka". Pogranicni stanovnici s obiju strana dobili su zbog toga kljuceve rampi koji su im omogucili da mimo normalnih granicnih prijelaza i unatoc postroženim schengenskim procedurama i dalje lakše ulaze u susjednu državu.
Schengenski režim tako ce, možda, nekima i zakomplicirati život. Ali, istovremeno sa stvaranjem utvrde prema ostatku Europe, hrvatski bi gradani trebali osjetiti i sve blagodati Schengena: pristupanjem Hrvatske schengenskom prostoru nestat ce granice prema Sloveniji i Madarskoj, a to znaci da ce moci putovati tisucama kilometara na sjever ili zapad Europe a da niti jednom nece morati pokazati putovnicu.