Strasti koje su se ovih dana rasplamsale oko aktualnog preoblikovanja nogometnog kluba Istra 1961 iz statusa udruge gradana u sportsko dionicko društvo komentirao je dopredsjednik kluba Darko Jergovic. Veli da su tvrdnje koje su nedavno po pitanju privatizacije kluba iznijeli predstavnici HDZ-a i Ladonje neutemeljene te da niti jedni ni drugi ocito nisu kompetentni da bi o tome mogli govoriti.
Jergovic kaže da ga cudi da se Upravi spocitava netransparentnost jer je sve itekako dostupno javnosti te dodaje da je žalosno da se preko nogometnog kluba pokušava politizirati.
- Oni koji kritiziraju, da bi mogli nešto tvrditi, trebali bi baratati konkretnim informacijama koje mi nikada nismo tajili. Da je itko došao do nas i interesirao se, doznao bi sve što ga zanima. Niti jedna stranka nije s nama kontaktirala ili tražila pojašnjenja kako ide privatizacija i što se s klubom planira i dogada.
Žao mi je što se samo politizira s obzirom na to da je u sadašnjoj situaciji vrlo teško naci ulagace. Nije oportuno da se javnost truje pricama da klub duguje 20 milijuna kuna ili da ce Grad investirati šest ili osam milijuna kuna gotovine radi pokrivanja gubitaka jer to je skroz deplasirano buduci da Grad zapravo ne daje ništa. Ono što Grad zbog privatizacije treba dati jest milijun kuna, što je obveza iz Zakona o sportu, tvrdi Jergovic.
STVARA SE ZLA KLIMA OKO KLUBA
Napominje da je za potrebe omladinskog pogona klub i ranije uvijek dobivao toliki iznos. Komentirajuci optužbe da se sve radi u tajnosti, rekao je to nije istina.
- Ne možete preoblikovati klub ako nemate adekvatan stadion, a i u tom je slucaju sve napravljeno transparentno, samo treba tražiti informaciju. Žao mi je da ljudi nisu informirani i da se stvara zla klima oko kluba. Što se tice dugova, neki spominju nekakvih 20 milijuna kuna, no to nije tocno. Trebao bi se netko malo bolje zabaviti privatizacijom ako bi htio o njoj kompetentno razgovarati, tvrdi Jergovic.
Po njegovim rijecima, model koji se sprema klubu je najprihvatljiviji jer ce Istra dobiti i imati prvi privatizirani klub.
- Hajduk je proveo privatizaciju i sada je vlasnik kluba Grad, što znaci da klub nije privatan, iako je privatiziran, a Grad je vecinski vlasnik paketa. Grad takoder snosi i velike troškove jer Hajduk nema transparentnog vlasnika i ima dosta dionicara. Za razliku od toga, vlasništvo u Istri 1961 bit ce transparentno i znat ce se tko ce biti vlasnik.
Naime, u prvom krugu Grad ce svojom dokapitalizacijom od milijun kuna postati stopostotni vlasnik, a slijedi drugi krug tijekom kojeg ce, pretpostavljamo, klub biti privatan, a dionice koje bude imao Grad moci ce prodati, kaže Jergovic.
Naglasio je da je aktualni predsjednik kluba Mihail Šceglov potencijalni vlasnik, a da je cijeli proces privatizacije pokrenut još prije godinu i pol dana.
- Šceglov ce biti vlasnik onoliko dionica koliko bude imao svog novca investiranog u klub. On sada financira klub i pomaže, ali sve se to stavlja na poseban konto koji se do privatizacije vodi kao pozajmica, veli Jergovic. Na pitanje je li tocno da je Šceglov dosad uložio oko šest milijuna kuna odgovara da je po njegovim saznanjima uložio puno više.
"Ne mogu tocno garantirati, ali Šceglov je dosad uložio oko devet milijuna kuna", rekao je te je pritom komentirao i zahtjev Ladonje da se prije privatizacije raspiše referendum.
"Ma, molim vas, to su obicne gluposti, o cemu oni pricaju. Takvu glupost u životu nisam cuo i besmisleno je govoriti o referendumu za nogometni klub koji ne bi niti postojao da nema ove sadašnje uprave. Pa neka dode Ladonja, nudili smo Pliniju Cuccurinu da dode, ali jednu kunu nismo dobili od njega, iako on privreduje i radi u Istarskoj županiji. Pametnije bi bilo da su se pozabavili pitanjem tko je uopce zainteresiran za ovaj klub. Nitko!", zakljucio je Jergovic.
HERAK: ONI KOJI KRITIZIRAJU TREBALI BI PONUDITI RJEŠENJE
Na upit kako komentira aktualnu situaciju, najavljenu privatizaciju, ali i tvrdnje pojedinih stranaka da ce Grad iz proracuna sanirati dugove kluba, bivši dopredsjednik Ivan Herak veli da su procedura oko preoblikovanja i Zakon o sportu dosta nedoreceni.
- Ucinjeno je to prvo u Hajduku. Medutim ono je predstavljalo korak naprijed jer suštinski je to bilo jedno politicko preoblikovanje koje je u danom trenutku donijelo svjež novac u klub, ali nije riješilo kljucni problem vlasništva buduci da je Grad ostao vecinski vlasnik. Za privatizaciju Istre 1961 zainteresiran je i izvjesni partner i mislim da ce to biti prvo kvalitetno preoblikovanje u Hrvatskoj.
Jasno cu reci da je to jedini put kojim klubovi mogu opstati s obzirom na gospodarsku sliku u Hrvatskoj. Cinjenica je da nema više politickih sponzorstava, politickih sponzora i javnih poduzeca kao i da klubovi u Hrvatskoj nemaju nikakvih prihoda od prodaje prava, ulaznica i vrlo skromno od prodaje igraca. Privatizacija i preoblikovanje jedini su put opstanka profesionalnog nogometa, a stavovi svih politickih institucija koje o tome govore vrlo su površni jer ne poznaju problematiku o kojoj govore, veli Herak.
Po njegovim rijecima, Grad bi u jednom trenu postao vecinski vlasnik, a u drugom bi to trebao postati Šceglov. Smatra da bi svi koji kritiziraju trebali ponuditi i neko drugo rješenje.
- Kada ne bi došlo do preoblikovanja i da se nije pojavio Šceglov, NK Istra bi najvjerojatnije otišla u stecaj, a potom i u likvidaciju. U Puli se više ne bi igrao ni prvo ni drugoligaški nogomet. Danas jednostavno postoji plan, a znajuci konkretne namjere potencijalnog buduceg vlasnika koji kani dovesti dodatne suvlasnike u klub, izvjesno je da je to jedini put za opstanak vrhunskog nogometa u Puli. Mogli bismo reci i za valorizaciju onog krasnog stadiona u Puli jer inace ne znam za koga je on izgraden, veli Herak.
Napominje da ce Grad ostati manjinski vlasnik i sukladno vlasništvu snositi i dobre i loše posljedice poslovanja kluba. Po njegovim rijecima, Grad bi trebao financirati omladinski pogon, a sve drugo treba ici na tržište. Na pitanje koji je rok u kojem bi Šceglov u drugom krugu mogao postati vecinski vlasnik odgovorio je da bi to trebalo biti vrlo brzo i da je to jedini nacin da u klubu sjede oni ljudi koji daju svoj novac, a ne oni kojima klub služi za osobnu politicku promidžbu u lokalnim sredinama. Napominje da ce Šceglov vjerojatno biti predsjednik Uprave, a klub ce biti dionicko društvo s dva clana Uprave.
- Koliko god to djeluje hladno i daleko, to je jedini nacin da ta prica opstane, a buduci vlasnik ce ili kroz igrace ili prodaju dionica kluba ostvarivati lukrativne interese. To svugdje u svijetu postoji, tako su privatizirali banke, turisticka poduzeca i ne vidim razlog zašto se to ne bi dogodilo i u nogometu koji postaje sve unosniji biznis. Sve drugo su površna naklapanja i lamentiranja tih politickih stranaka i nezavisnih lista, zakljucio je Herak.