Na današnjoj konferenciji za novinare umaški gradonačelnik Vili Bassanese, njegova zamjenica Floriana Bassanese Radin, voditelj ureda TZ-a Savudrije Dario Penco i član udruge "Batana salvorina" Silvano Pelizzon govorili su o bogatoj povijesti i kulturno-umjetničkoj baštini Savudrije. Ujedno je predstavljen i novi projekt najzapadnije točke u zemlji - "Izida Fortuna".
Grad i Muzej grada Umaga u suradnji s udrugom "Batana salvorina", u okviru promicanja tradicije i upisa u registar nematerijalne baštine, godinama rade na očuvanju i zaštiti gruja, tipičnih molova s drvenim dizalicama za čamce. Riječ je o karakterističnom načinu vađenja malih čamaca iz mora zbog opasnosti u slučaju nevere. Čamci se dižu iznad površine mora sistemom konopa i kolotura, a potporni stupovi su izrađeni od drva bagrema. Upravo je u tijeku izrada novih drvenih stupova. Bitno je istaknuti i da se umaške gruje nalaze na listi preventivno zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske te da je u tijeku izrada elaborata za upis načina izrade gruja u registar nacionalne nematerijalne baštine.
Što se, pak, tiče najstarijeg svjetionika u funkciji na Jadranu, visokog gotovo 36 metara, a koji je također na listi hrvatskih kulturnih dobara, on uskoro slavi 200. rođendan. Njegova je gradnja započeta u svibnju davne 1817. godine. Sagrađen je po projektu graditelja i inženjera Pietra Nobila. Bio je to prvi svjetionik u Europi koji je za rasvjetu koristio plin dobiven destilacijom ugljena koji se dopremao s Labinštine. Natpis na njegovom podnožju govori da služi kao putokaz noćnim moreplovcima. Uz to, njegovo se ime veže i uz pomalo nesretnu priču austrijskog grofa Metternicha i djevojke Giselle.
Na konferenciji za novinare je prezentiran i projekt "Izida Fortuna". S obzirom da je Umag najzapadniji grad Hrvatske, a savudrijski rt njegova najzapadnija točka, ponukani željom da se to područje valorizira i upiše u kartu nezaobilaznih turističkih destinacija, ta će se točka obilježiti i mnogobrojnim posjetiteljima priuštiti doživljaj "jednog od najljepših zalazaka sunca na svijetu", kažu. Projekt dobiva ime prema istarskoj božici plodnosti Izidi, a bit će to mjesto okupljanja i druženja. (T. GRGIĆ)