Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju potpuno se mijenja sustav poticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju, a glavni izvori sredstava postat će strukturni i kohezijski fondovi EU-a koji pokrivaju mnogo širi raspon djelatnosti i nemaju ograničenja kakva su imali pretpristupni fondovi SAPARD i IPARD.
Hrvatska će sama, naravno u skladu s okvirima koje postavljaju propisi EU-a, formirati egzaktan popis djelatnosti i potreba u poljoprivredi koje će se moći financirati iz europskih poljoprivrednih i ruralno-razvojnih fondova.
Taj je popis upravo predmet javne rasprave, koja se u organizaciji Ministarstva poljoprivrede provodi javnim savjetovanjima u svim hrvatskim županijama s ciljem da se prikupe prijedlozi i sugestije za njegovo poboljšanje. Prijedloge treba dostaviti do sredine travnja, a za njihovo prikupljanje u Istri zadužen je županijski Odjel za poljoprivredu.
U Ministarstvu će zatim prihvatljive prijedloge ugraditi u dotjerani program mjera, koji će ponovno na javnu raspravu u četiri regionalna središta, i kad se zatim usvoji, taj će dokument biti osnovni kriterij za dodjeljivanje euro-poljoprivrednih potpora u Hrvatskoj sve do 2020. godine.
Savjetovanje o tim "Mjerama ruralnog razvoja 2014. - 2020." Za Istarsku županiju održano je danas u Pazinu, a njegove osnove iznijeli su pred stotinjak okupljenih predstavnici Ministarstva poljoprivrede Dragomir Đević i Branka Palčić. Materijal je preobiman i u njegovom izlaganju teško je "od drveća razabrati šumu", no kroz pitanja i odgovore naslutila su se neka problematična i još neriješena pitanja.
Jedno od njih je obavezan uvjet upisa zemljišta u Arkod da bi se uopće ostvarilo pravo na ikakve poticaje, što predstavlja problem jer je rok za upis 15. siječnja, natječaji za zakup ili prodaju državnog zemljišta ne raspisuju se, i većina proizvodnog zemljišta neće se moći uključiti u novi sustav poticaja. Milan Antolović, županijski pročelnik za poljoprivredu, istaknuo je da je od 175.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u Istarskoj županiji samo 27.000 hektara dosad upisano u Arkod, pa se od države očekuje da omogući i naknadni upis. Neki od detalja, spomenutih u pitanjima i raspravi, koje u mjerama tek treba definirati, su primjerice bušotine za vodu, uvažavanje regionalnih posebnosti kod propisanih proizvodnih kvota, omogućavanje da uz lokalnu samoupravu i razvojne agencije budu primatelji poticaja, prerada šumskih plodova, poticaji za male površine i male proizvodnje, okrupnjavanje proizvodnih površina odnosno komasacija, agroturizam, i deseci drugih.
Problem upisa u Arkod posebno je razljutio neke diskutante pa je na pitanje zašto država sama ne upiše svoje zemljište u Arkod pa ga takvog, s definiranim statusom, kroz natječaje prodaje i daje u zakup, umjesto predstavnika Ministarstva Milan Antolović komentirao: "Nije problem u tome da to ne bi bilo moguće, nego ljudi koji rade u Ministarstvu to ne razumiju i mi gore nemamo s kime razgovarati!", a direktor AZRRI-ja Gracijano Prekalj smatra da bi upis u Arkod s posljedičnim pravom na poticaje trebalo dozvoliti i nakon 15. svibnja jer sva sredstva koja su Hrvatskoj na raspolaganju ionako neće biti iskorištena. (Napisao i snimio D. ŠIŠOVIĆ)