Novi Zakon o potrošačkom kreditiranju mogao bi značajno utjecati na osobne financije tisuća građana. Njime se predlaže ograničavanje osobnog minusa po tekućem računu, ali se smanjuju i kamate na minus, do deset posto. Ministar financija Slavko Linić predlaže i manje kamate na stambene kredite, do sedam posto, te manje zatezne kamate koje muče gospodarstvo.
Ekonomski konzultant dr. Guste Santini, s kojim smo razgovarali o predloženim zakonskim promjenama, ističe da su one nužni korak k stabilizaciji nacionalnih, ali i osobnih financija građana.
- Kako komentirate prijedlog Zakona o potrošačkom kreditiranju i manjem minusu na tekućim računima građana?
- Smanjenje minusa je element konsolidacije financijskog sustava u Hrvatskoj. Minusi na tekućem računu vrlo su unosni za banke, ali došli su do visine koja ugrožava financijski sustav. Danas oni iznose 7 milijardi i 70 milijuna kuna, što je za Hrvatsku mnogo novca. U uvjetima kada plaće stagniraju, niske zaposlenosti i pada BDP-a količina minusa na tekućim računima postaje ozbiljan problem.
Nekada je dopušteni minus na primanja bio jedna trećina plaće, odnosno kredit nije mogao prelaziti trećinu plaće. Nije normalno da netko ima kreditnu obavezu veću od plaće, iako to odgovara bankama, koje traže da se servisiraju samo kamate. Raščišćavanje tih problema je na crti stabilizacije financijskog sistema i mislim da će i banke to podržati i prepoznati u tome svoj interes.
- Nije li to prestroga odredba za građane?
- Mislim da je dobro da se minusi najprije smanje na iznos od jedne plaće, a kasnije bi i to trebalo smanjivati. Stanje crvenog minusa je zabrinjavajuće i očito je da građani padaju u dužničko ropstvo. Gospodin Linić radi dobru stvar za hrvatske građane i ja mu na tome čestitam. Napokon, građanima će se sigurno dopasti i smanjenje kamata od dva posto, tako će lakše izaći iz dugova.
- Hoće li građani lakše do stanova, jer se predviđa smanjenje kamatnih stopa na stambene kredite?
- Smanjenje kamata ne može riješiti probleme građevinskog sektora. Količina neprodanih stanova problem je gospodarske krize, čiji je dio kriza građevinarstva. Tu postoje razni neispuhani baloni i problemi koje neće riješiti ni porez na nekretnine, ni smanjenje kamata na stambene kredite. Situacija će se dodatno dramatizirati uvede li se najavljeni porez na nekretnine.
- Smanjenje zateznih kamata s 14 na 12 posto mogao bi biti značajno za velik dio poduzetnika pod kreditima?
- To nije veliki korak, ali predstavlja napredak. Ako uzmete da je godišnja inflacija četiri posto, onda imamo realnu kamatu od osam posto, koja je i dalje vrlo velika. Tu dolazimo do drugog, golemog problema s fiksnim tečajem kune.
- Zašto su bankarske kamate u zemljama EU-a niže nego kod nas?
- Kamata u najvećem dijelu predstavlja naknadu za rizik. Hrvatska ima velike rizike i oni su u porastu. To je glavna smetnja investicijama. Pronađite odgovor na pitanje - koji je zakon u Hrvatskoj potrajao pet godinama? Odgovor će vam reći da smo institucionalno rizična zemlja, o drugim rizicima da i ne govorim. A rizici koštaju, pa i kroz kamate. (D. GRAKALIĆ)