Wolfgang Kulterer, bivši predsjednik Uprave Hypo banke, kojeg se povezuje s Ivom Sanaderom zbog provizija, danas ce prvi put sjesti na optuženicku klupu pred koruškim sudom u Klagenfurtu zbog slucaja "Hypo", zajedno s Gertom Xanderom i Albinom Ruhdorferom, bivšim celnim ljudima Hypo banke.
Tužiteljstvo u Klagenfurtu nedavno je otkrilo dosad nepoznati dokument o proviziji koji potvrduje da je Sanader kao zamjenik ministra vanjskih poslova 1995. dobio milijunsku proviziju od Hypo banke. Rijec je o nedatiranom jednostranom dogovoru o proviziji koji je priložen ugovoru o kreditu broj 82, kojim je u sijecnju 1995. tadašnja Koruška zemaljska i hipotekarna banka odobrila Hrvatskoj kredit u visini današnjih deset milijuna eura za kupnju i opremanje zgrada veleposlanstava, a prema pisanju njemackog Die Zeita, vjerojatno za nabavu oružja.
Bilješka o pet posto
Dogovor o proviziji dokument je otipkan na mehanickom pisacem stroju, a na poledini sadrži rukom unesenu bilješku prema kojoj je Sanaderu u nazocnosti Kulterera predana "posrednicka provizija" u visini od pet posto kreditnog iznosa. Dakle, ako je vjerovati Die Zeitu, Sanader je od tog ugovora profitirao za pola milijuna eura, odnosno za ondašnjih milijun njemackih maraka.
Ugovor o tom kreditu koji je koristilo Ministarstvo vanjskih poslova i kojim je financirana hrvatska mreža diplomatskih predstavništava potpisao je tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granic, koji za taj kredit i danas tvrdi da je bio jedan od najboljih i najtransparentnijih poslova što ih je sklopila Vlada. Evo Granicevih argumenata: kreditom je financirana kupnja devet veleposlanstava, misija i konzulata koji danas vrijede barem cetiri puta više no što su placeni, a u meduvremenu je država uštedjela i dodatnih 20 milijuna eura jer nije placala skupe najamnine. Prema Granicevim rijecima, Hrvatska je kredit dobila uz preporuku tadašnjeg austrijskog šefa diplomacije Aloisa Mocka.
Granic nikad cuo
Dakle, tvrdi bivši ministar, hrvatska je država poslom s Hypo bankom samo dobila. Na pitanje o proviziji koju je njegov tadašnji zamjenik Sanader dobio od Hypo banke, Granic o tome prvi put cuje. O tome, kako tvrdi, s njim nikad nitko nije razgovarao. Štoviše, da se kojim slucajem to i dogodilo, da je itko spomenuo proviziju, Granic bi o tome "odmah obavijestio Državno odvjetništvo", a u tom slucaju ne bi ni potpisao ugovor o kreditu. O tome da je Sanader možda "poslovao" s Austrijancima iza njegovih leda, Granic ne zna ništa, niti o tome želi spekulirati. On je ugovor potpisao s Kultererom.
Svjedoceci pred istražnim povjerenstvom koruškog parlamenta o slucaju "Hypo", Sanader je tvrdio da nije dobivao provizije od Hypo banke, te da Kulterera jedva poznaje.
Osim u slucaju provizije za kredit Ministarstvu vanjskih poslova, Sanadera sumnjice i da je od Miroslava Kutle uzeo proviziju od 800 tisuca njemackih maraka za kredit u Hypo banci od cetiri milijuna njemackih maraka. Da je itko spomenuo proviziju, odmah bih o tome obavijestio Državno odvjetništvo, kazao je Mate Granic. (Denis ROMAC/Novi list)
Hrvatska Austrijancima ne dopušta da ispitaju Zagorca
Iako bi dogovor o proviziji s bilješkom na poledini o isplati
provizije Sanaderu mogao predstavljati dokaz prilikom odlucivanja o
izrucenju bivšeg hrvatskog premijera Hrvatskoj, Austrijanci navodno ne
žele Zagrebu predati taj dokument tek tako. Koruško tužiteljstvo predat
ce taj dokaz samo u slucaju da Hrvatska austrijskim istražiteljima
odobri ispitivanje Vladimira Zagorca, koji se kod Hypo banke zadužio za
140 milijuna eura. Takav zahtjev Hrvatska je dosad redovito odbijala.
Istraga Rezidencije Skiper
Prvo sudenje u slucaju "Hypo" samo je pocetak pravosudnog
razotkrivanja golemog politicko-bankarskog skandala u kojem su nestale
milijarde eura. Velik dio tog novca nestao je u Hrvatskoj, a austrijske
istražitelje osobito zanima financiranje hotelsko-apartmanskog naselja
Rezidencija Skiper kod Savudrije, kojim je Hypo svoje bilance ocistio
za oko 240 milijuna eura, koliko je vrijedio projekt.