Bivši predsjednik Vlade Ivo Sanader do kraja bi tjedna trebao iznijeti obranu u slucaju "HEP-TLM", u kojem je USKOK još prošlog tjedna proširio istragu i na njega, zbog sumnje da je poticanjem bivšeg celnika HEP-a Ivana Mravka na zloporabu položaja i ovlasti doprinio da HEP bude oštecen za preko 600 milijuna kuna. To je našem listu jucer potvrdila Sanaderova obrana.
Sanader je rješenje o proširenju istrage primio krajem prošlog tjedna, a kako neslužbeno doznajemo, USKOK ga sumnjici da je poticao Ivana Mravka da ugovor o prodaji struje TLM-u, odnosno mostarskom Aluminiju, sklopi tocno na nacin na koji su tražili predstavnici Aluminija. Podsjetimo, na sastancima 2006. na kojima se raspravljalo o dugorocnim isporukama elektricne energije Aluminiju, koji je s TLM-om dogovarao dugorocnu isporuku sirovine, celnik mostarskog aluminijaša je predlagao da se cijena energije veže uz cijenu aluminija na mostarskoj burzi.
Slicna svjedocenja
Mravak je premijeru u par navrata zorno objasnio da bi takvim ugovorom HEP mogao biti oštecen, zbog nepredvidljivosti tržišne cijene aluminija, no jedan od sastanaka je završen Sanaderovim zakljuckom da ce se cijena odredivati upravo na taj nacin. Svejedno, HEP je u prijedlog ugovora ugradio i zaštitne klauzule, koje su izbacene nakon intervencije clana HEP-ovog Nadzornog odbora Krešimira Cosica, kojeg je Sanader zadužio da koordinira pregovore o isporukama energije aluminijašima.
O tim sastancima pred USKOK-om su prilicno slicno govorili bivši potpredsjednik Vlade Damir Polancec, bivši predsjednik uprave HEP-a Ivan Mravak i bivši predsjednik uprave TLM-a Ivan Koštan. Koštan je na tim sastancima pravio i osobne bilješke koje je predao USKOK-u.
Prije proširenja istrage na Sanadera USKOK je obustavio istragu protiv Damira Polanceca zbog sumnje da je poticao Mravka na te zloporabe, te protiv Ivana Koštana, koji je, prema prvotnim sumnjama, bio njihov sudionik.
Ivan Mravak i Ivan Koštan uhiceni su pocetkom svibnja 2010., kad je USKOK otvorio istragu u slucaju "TLM". Polancec je vec bio u remetineckom zatvoru, zbog istrage koja se protiv njega vodila u slucaju "Spice". Prema prvim USKOK-ovim sumnjama, sporna je bila i sama privatizacija TLM-a, odnosno odabir domaceg konzorcija.
Medutim, navodi iz istražnog naloga USKOK-a u slucaju "TLM" do danas su se bitno promijenili. S popisa osumnjicenika definitivno je otpao Ivan Koštan, a Damir Polancec je na najboljem putu da ne bude optužen ni za prebacivanje dionica JANAF-a HEP-u, što je napravljeno da se ne uništi HEP-ov rejting brisanjem potraživanja prema TLM-u.
Dubiozni posrednik
Takoder, USKOK je zakljucio i da je odluka o privatizaciji TLM-a bila informirana i odgovarajuce raspravljena politicka odluka, ciji je cilj bio ocuvanje radnih mjesta na šibenskom podrucju i spašavanje dugogodišnjeg državnog gubitaša. Danas USKOK inkriminira jedino odluku o cijenama po kojima ce HEP isporucivati elektricnu energiju aluminijašima, jer smatra da je takva cijena kojom je HEP oštecen rezultat politickog upliva bivšeg premijera.
Hoce li optužbe doista ostati takve? Ili ce se ovom istragom razjasniti i zašto je u cijeli posao ukljucena i Daimlerova tvrtka Debis, koja je bez posebnog osnova bila posrednik u isporuci struje Aluminiju? To ce se vrlo brzo znati. Naime, krajem ovog mjeseca istjece maksimalan rok u kojem USKOK mora podici optužnicu u slucaju "HEP-TLM". (S. ABRAMOV/Novi list)
Kosor potpisala odluku o prodaji TLM-a
U privatizacijskom natjecaju za TLM domaci konzorcij imao je konkurenta iz Litve, medutim, Vlada je odabrala udružene domace tvrtke, koje su pak tražile jeftinu elektricnu energiju i garantiranu opskrbu sirovinom. Tako je, izmedu ostalog, naš list objavio kako je Jadranka Kosor osobno, u svojstvu potpredsjednice Vlade, 19. travnja 2007. potpisala Vladinu odluku kojom je prihvacena ponuda domaceg konzorcija za TLM.