Šampionska pčelarska obitelj

Pčelarska obitelj Gržetić na pazinskim Danima meda: majka Silvana, sin Goran, kćer Biserka Benazić i otac Gvido (Davor ŠIŠOVIĆ)
Pčelarska obitelj Gržetić na pazinskim Danima meda: majka Silvana, sin Goran, kćer Biserka Benazić i otac Gvido (Davor ŠIŠOVIĆ)

Na štandu pčelarske obitelji Gržetić iz Zarečja na nedavnim pazinskim Danima meda odjekivalo je od čestitanja. Biserka Benazić, kćer jednog od najiskusnijih pčelara Pazinštine Gvida Gržetića, osvojila je šampionsku titulu za svoj bagremov med, i to drugi put! Prvi se put šampionskim odličjem također za bagremov med okitila 2012. godine, a oba je puta na ocjenjivanju dobila maksimalni mogući broj bodova.

I njezin brat Goran Gržetić bio je vrlo uspješan, osvojivši zlatnu medalju za bagremov med, te srebrnu za medljikovac. No, tko je htio kupiti Biserkin ili Goranov med, morao je to na štandu posebno naglasiti, jer i njihove tegle, i one koje je proizveo njihov otac Gvido, krasi ista etiketa odnosno isti logotip, a tek na dnu etikete točno je, imenom i prezimenom, naznačen proizvođač. Jedna pčelarska obitelj, a tri proizvođača meda!

"To je zato što samo otac ima registriranu punionicu, a brat i ja imamo samo svoje košnice", pojasnit će šampionka Biserka Benazić. Ona nakon udaje živi sa suprugom Nevenom (koji joj također pomaže u poslovima s pčelama) u Benazićima kraj Svete Katarine, na Pićanštini. S pčelama se, kaže, druži od malih nogu, uz oca i brata naučila je sve što treba, a samostalnim pčelarenjem bavi se već dvanaestak godina. Na to ju je ohrabrio otac Gvido, govoreći kako on ionako ima previše košnica i ne stiže ih sve obrađivati sam, pa je Biserka počela najprije s desetak vlastitih košnica, da bi stigla do današnjih 80, i to razmještenih na šest različitih lokacija, međusobno prilično udaljenih, na područjima općina Pićan, Gračišće i Nedešćina.

"Iskustvo nas je naučilo da što je u pčelinjaku manji broj košnica, to je prinos meda po košnici veći", kaže Biserka Benazić, koja sama obavlja sve pčelarske poslove, osim onih za koje treba više ruku, poput ožičavanja okvira ili vrcanja meda, tada u pomoć priskače obitelj. U njezinom standardnom proizvodnom asortimanu su bagremov med, proljetni livadni med i medljikovac, kad se u godini zadesi kišni kolovoz onda bude i jako finog bršljanovog meda, a neredovito, otprilike svake četiri godine, ubere se i med od vrijeska. Biserka sama vodi i svoje pčelarsko poslovanje odnosno organizaciju prodaje. Osim na kućnom pragu, med prodaje na redovnim mjesečnim sajmovima u Žminju, Vodnjanu i Labinu, dok ostatak obitelji koji je ostao u Zarečju "pokriva" pazinsku tržnicu i pazinski mjesečni sajam.

Dvije šampionske titule u razmaku od četiri godine nisu samo priznanje za najbolji med u čitavoj Istri u toj godini, već i potvrda kontinuiteta u održavanju kvalitete. Od oca Gvida očigledno je jako dobro naučila pčelariti, a ovo priznanje daje joj, kako kaže, poticaj da se još više trudi i da kvaliteta njenog meda bude još bolja. (D. ŠIŠOVIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter