Prije četiri godine, 10. prosinca 2011., u porečkoj Eufrazijevoj bazilici za biskupa je zaređen mons. dr. Dražen Kutleša, koji je imenovan biskupom koadjutorom Porečke i pulske biskupije s posebnim ovlastima. Zareditelj je bio kardinal Marc Quellet, prefekt Kongregacije za biskupe, a sureditelji mons. Ivan Milovan, biskup porečki i pulski, i mons Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski.
"Crkva u Hrvatskoj jest i želi ostati vjeran dio opće Crkve, pod vodstvom Pape, koji joj je nedavno svojim nezaboravnim pohodom očitovao svoju duboku naklonost", kazao je u svom prvom obraćanju biskup Kutleša. U tom duhu, dodao je, Porečka i pulska biskupija želi služiti vjeri i kršćanskom životu naroda Božjega koji se nalazi na njezinu teritoriju.
Dr. Kutleša naslijedio je biskupa Milovana, koji je godinu dana kasnije (2012.) podnio ostavku i otišao u mirovinu. Bila je to ipak njegova "tiha smjena" i posljedica neposluha u poznatom slučaju "Dajla".
Ovih se dana ime porečkog i pulskog biskupa Dražena Kutleše ne veže uz njegovu četvrtu obljetnicu obnašanja funkcije biskupa u Poreču, već uz masne naslove da je Vatikan smijenio kardinala Bozanića s najmoćnijeg mjesta Crkve u Hrvata. Riječ je o funkciji predsjednika Komisije Hrvatske biskupske konferencije (HBK) za odnose s državom. Mjesto je to, navodno, najodgovornije i najmoćnije u ustroju HBK-a. Bozanića je na tom mjestu zamijenio upravo biskup Kutleša. To je, inače, objavljeno u priopćenju HBK-a nakon jesenskog zasjedanja od 10. do 12. studenoga ove godine u Zagrebu.
Biskupi su priopćili, između ostalog, da su odlučivali o mandatima u pojedinim tijelima HBK-a, pa saznajemo da je kardinal Bozanić ponovno izabran za potpredsjednika HBK-a, ali ne i za predsjednika Komisije HBK-a za odnose s državom. Taj resor pripao je mladome biskupu porečkom i pulskim mons. Kutleši.
Biskup Kutleša je usto i novi član Stalne komisije HBK-a, ali je i predsjednik Pravne komisije HBK-a te član HBK-a za Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu.
Predsjednicima ostalih komisija HBK-a na jesenskom zasjedanju biskupa u Zagrebu produženi su mandati, pa se iz toga može nagađati da je Vatikan smijenio kardinala Bozanića s toga važnoga položaja. To bi značilo da hrvatski (nad)biskupi nisu autonomni, da ne odlučuju samostalno, već pod diktatom nadređenih (nuncija, Pape?), što i može biti istina, međutim, daleko je od istine da kardinal Bozanić više nije u milosti Vatikana, odnosno da nije vatikanski miljenik. (Pripremio R. BURŠIĆ)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU