Više od tri tisuće poljoprivrednih gospodarstava stavilo je lani ključ u bravu. Podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju da je tijekom 2012. godine zatvoreno 2.917 obiteljskih gospodarstava te još 79 obrta iz područja poljoprivrede, 23 trgovačka društva i devet zadruga.
Zanimljivo je da su na području Istarske županije tijekom prošle godine zatvorena ukupno 104 poljoprivredna gospodarstva, od čega su najveći dio, njih 97, bila obiteljska. U Primorsko-goranskoj županiji ugašeno je 48 obiteljskih, a ukupno 53 gospodarstva. Ličko-senjska županija ostala je, pak, bez 56 obiteljskih gospodarstava i jednog poljoprivrednog obrta.
Najviše se poljoprivrednih gospodarstava ugasilo na području Varaždinske županije, čak 277, a slijede Osječko-baranjska sa 264 i Vukovarsko-srijemska sa 257 zatvorenih gospodarstava. Ministarstvo poljoprivrede te je podatke otkrilo odgovarajući na zastupničko pitanje predsjednika HSS-a Branka Hrga.
Prema podacima Ministarstva, u prvih deset mjeseci prošle godine obiteljskim gospodarstvima isplaćeno je 1,674 milijarde kuna državnih potpora u poljoprivredi. U istom razdoblju poljoprivredna trgovačka društva dobila su 804 milijuna kuna, a obrti u poljoprivredi nešto manje od 187 milijuna kuna. No, poljoprivredna djelatnost može se financirati i iz fondova Europske unije, nekad SAPARD-a, a danas fonda IPARD. Branko Hrg, međutim, upozorava da su mnogi poljoprivrednici dosad imali problema s kandidiranjem za europski novac "jer nisu imali sređenu dokumentaciju, osobito imovinskopravne odnose". Zadnju priliku, pak, da, primjerice, legaliziraju svoje objekte i poljoprivrednici imaju do kraja lipnja ove godine.
Ipak, dio poljoprivrednih gospodarstava uspio je dosad dobiti "besplatni" europski novac - besplatan zato što se ne radi ni o kakvom zajmu, nego se novac dobiva za uspješno realiziran projekt.
Podaci nakon provedenih natječaja pokazuju da je do početka ove godine isplaćen novac za 71 projekt. Europskim novcem tako je financirano unapređivanje poljoprivrednih gospodarstava radi restrukturiranja i dostizanja standarda EU-a, ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda te razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti. Prema dostupnim izvješćima o IPARD-u, za 23 projekta nositelji su bila upravo "klasična" obiteljska gospodarstva. (Irena FRLAN/NL)