Biraci u Istarskoj županiji su na nedjeljnom referendumu rekli da Europskoj uniji. No, i u najzapadnijem dijelu Hrvatske na glasanje je izašlo malo biraca.
Istra je s odazivom od 49,18 posto bila nešto bolja od hrvatskog prosjeka od 43,51 posto. Odaziv veci od 50 posto bio je u samo pet županija, s rekordnih 55,13 posto u Gradu Zagrebu. Nije bilo blistavo u dalmatinskim županijama niti na krajnjem istoku zemlje, dok je u Licko-senjskoj županiji odaziv bio najniži - 34,52 posto.
Nezainteresiranošcu gradana da kažu što misle o tako važnoj odluci (sjetimo se referendumske kampanje i govora brojnih politicara koji su završavali s: "Vi odlucujete!") trebala bi se ozbiljnije pozabaviti strucna javnost. Niti vodstvo države ne bi trebalo olako prijeci preko toga, kao što se moglo cuti u prvim pomalo euforicnim obracanjima trojice predsjednika (Josipovica, Šprema i Milanovica) nakon objavljivanja prvih rezultata referendumskog izjašnjavanja.
Dobro je zamijetio Vladimir Šeks da bi po starim ustavnim odredbama ovaj referendum pao. No stara odredba da na referendum treba izaci više od 50 posto upisanih biraca da bi on bio valjan ukinuta je 2010. Ovako se ipak u Saboru nazdravljalo šampanjcem, na što je bivša premijerka zbog gostovanja na državnoj televiziji zakasnila.
Ipak, za Istru je to bio loš odaziv jer radi se o županiji u kojoj IDS ima vlast otkada je 1993. profunkcionirao županijski ustroj u zemlji i ciji je cilj boriti se svim demokratskim sredstvima za regiju Istru u Europi regija. Sjetimo se 1994. kada je Istarska županija primljena u Skupštinu europskih regija, što je uzrokovalo dar-mar u državi koja je bila cvrsto u rukama HDZ-a i predsjednika dr. Franje Tudmana.
Istarski celnici na celu s Ivanom Jakovcicem stalno isticu da Istra diše europski, da je oduvijek bila dio Europe pa su tako u lipnju 2005. (opet prvi u Hrvatskoj) otvorili ured u Bruxellesu. Istra je uspješna i u natjecajima za novac iz raznih EU-fondova, što se naglašava i na razini Hrvatske. Uostalom, iza Jakovcica je i dio mandata ministra europskih integracija.
Usprkos svemu tome u Istri je na referendum o europskoj buducnosti Hrvatske izašlo 98.235 biraca, dok ih je pravo glasa imalo skoro 200 tisuca (199.746). Za Hrvatsku kao 28. europsku zvjezdicu glasalo je 67.189 biraca, što je malo više od trecine ovdašnjeg birackog tijela.
Ipak, u Istri je u svim gradovima i opcinama, osim u Gracišcu, EU prošao, za razliku od 18 sredina u državi (trecina ih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji) gdje su biraci bili protiv ulaska u Uniju.
Od 10 gradova i 31 opcine u Istri samo, dakle, u Gracišcu biraci ne žele u EU. Tamo se za ulazak Hrvatske u Uniju izjasnilo 310 biraca, odnosno 47,4 posto, dok je 338 biraca ili 51,68 posto bilo protiv. Inace, odaziv je u toj opcini bio 52,07 posto.
Najveci odaziv, 61,08 posto, bio je u Barbanu, a medu gradovima u Buzetu s 57,72 posto. U Puli je odaziv bio 51,42 posto, a za EU se izjasnilo 69,88 posto biraca. Najviše je biraca ostalo doma u Brtonigli, gdje je odaziv bio 42,67 posto, a medu gradovima u Umagu, 43,38 posto.
Labinski glasacki su najcešce - cak 75,89 posto - zaokružili na glasackom listicu "za", a slijede biraci u Grožnjanu sa 75,69 posto. U gradovima euroskeptika najviše ima u Pazinu, gdje se za EU izjasnilo 61,93 posto biraca, dok ih je u opcinama najviše u Picnu, gdje je za EU glasalo 52,44 posto, slijede Žminj s 55,23 posto i Cerovlje s 55,86 posto.
Na državnom referendumu 33 istarska biraca su bila na glasanju, ali nisu listic ubacila u glasacku kutiju. Jesu li listic zadržali za uspomenu ili zbog protesta, ne znamo. U Puli i Medulinu listice nije ubacilo devet, odnosno sedam biraca. Pet listica nije ubaceno na glasackim mjestima u Pazinu, po dva na biralištima u Porecu, Marcani i Svetvincentu te po jedan u Rovinju, Karojbi, Ližnjanu, Sv. Nedelji, Tinjanu i Vižinadi.
Mijandrušic: Oni koji su bili za EU ostali su doma
- Iznenaden sam. Stvarno se tome nisam nadao. Mi smo u Europi jer je Gracišce za niz projekata vec dobilo sredstva od EU-a, rekao nam je nacelnik opcine Gracišce Ivan Mijandrušic.
Nema opravdanja za to davanje košarice EU-u, smatra, dok bi razlog tome, istice, mogao biti što su biraci u zadnje vrijeme zvani dva puta na izbore pa su prvo bili bombardirani kampanjom za parlamentarne izbore i sada za referendum.
- Nikada ranije odaziv biraca nije bio tako nizak, istice Mijandrušic koji vjeruje da su oni koji su bili zadovoljni europskom buducnošcu Hrvatske ostali doma i da nisu niti izašli na glasanje, kao što vjeruje da se rezultat referenduma nece loše odraziti na buducnost Gracišca.