S punih 16 mjeseci zakašnjenja Ministarstvo obrane ove je jeseni propisalo što sve Obalna straža smije napraviti ako neki brod za vrijeme plovidbe zašticenim ekološko-ribolovnim pojasom (ZERP) prekrši pravila koja se ticu zaštite morskog okoliša. U Pravilniku o suradnji Obalne straže s tijelima nadležnim za zaštitu okoliša - koji je stupio na snagu tek sredinom rujna ove godine - propisano je da Obalna straža u tom slucaju mora zatražiti od broda sve relevantne podatke bitne za utvrdivanje je li brod prekršio propise, poput informacija o teretu koji prevozi.
Ako postoji sumnja da je brod prekršio propise o zaštiti morskog okoliša u ZERP-u i da je zbog toga došlo ili bi moglo doci do znacajnog onecišcenja mora, a sumnjivi brod odbije dati podatke ili da lažne informacije, Obalna straža ima ga pravo zaustaviti i pregledati. No, iz odredbi Pravilnika potpuno je nejasno što se dogada ako onecišcenje morskog okoliša u ZERP-u prijeti s broda koji plovi pod zastavom neke od zemalja clanica Europske unije na koje se odredbe koje vrijede u ZERP-u ne primjenjuju.
Prema informacijama koje smo dobili iz Ministarstva obrane, a potom i Ministarstva mora, turizma i infrastrukture, proizlazi da je manevarski prostor Obalne straže kad su u pitanju zemlje clanice EU-a prilicno sužen.U MORH-u nam nisu otvoreno odgovorili na pitanje smije li Obalna straža u slucaju sumnje da bi do onecišcenja moglo doci s plovila neke od zemalja clanica EU sporno plovilo zaustaviti, pregledati, zadržati ili uputiti u najbliže brodogradilište na popravak.
U Ministarstvu mora doznajemo da brod iz clanice EU-a s kojeg prijeti onecišcenje hrvatske službe ne mogu ni pregledati niti zadržati, ali neke mogucnosti intervencije ipak imaju. Hrvatska u takvom slucaju mora izvijestiti državu zastave broda i od nje zatražiti da "poduzme mjere" prema brodu, vlasniku i zapovjedniku. Tek ako brod uplovi u neku hrvatsku luku, hrvatske su službe nadležne za inspekcijski nadzor i imaju mogucnost pokrenuti prekršajni ili kazneni postupak.