Slucajna vremenska podudarnost i krajnja nužda - kad se udruže - htjet ce da se u povodu 20. godišnjice clanstva u Medunarodnom monetarnom fondu, Hrvatska možda baš oko 14. prosinca 2012. obrati toj kontroverznoj, ali najmocnijoj financijskoj adresi u svijetu, zbog sklapanja novog, šestog po redu od 1994., sporazuma koji bi najvjerojatnije mogao biti visoko uvjetovani stand by aranžman, ali i odlucujuci potez za hrvatski ulazak u Europsku uniju.
Što bi MMF savjetovao, a cime sve uvjetovao novi stand by sporazum, ako bi ga u kasnu jesen zatražila Vlada RH? Taj alternativni scenarij izvodimo iz primjera najnovijih sporazuma, koje je MMF sklopio s Latvijom, Madarskom, Srbijom i Ukrajinom, uvažavajuci posebnosti hrvatskog dužnickog i depresijskog slucaja.
Dakle, prvo bi obvezao HNB na vodenje restriktivnije monetarne politike, uz dopuštanje klizanja tecaja kune za najviše 10 posto tijekom prvog polugodišta 2013. Time bi posredno utjecao na dalje smanjivanje kupovne moci gradana (i na internu devalvaciju kune, uz koju se uz istu placu ili kolicinu rada može kupiti sve manje robe i usluga) i na dalji zaokret prema proizvodnim investicijama i izvozu.
Zatim bi obvezao Vladu na znatnije smanjivanje državne potrošnje zbog svodenja deficita ukupnog državnog proracuna na nulu vec do 2015., uz uskladivanje sustava državnih potpora i jamstava s istovrsnim sustavima u EU-u te uz skoru reformu i pojeftinjenje lokalne uprave i samouprave.
U to ime bi i u Hrvatskoj, tijekom najdublje krize, place i mirovine prema svojoj kupovnoj moci trebale potonuti za najmanje 20-ak posto, a masa placa u javnom sektoru (zacinjena smanjivanjem zaposlenosti za više od deset posto) i do 30-ak posto, kao što bijaše i u Islandu, Latviji, Irskoj, Španjolskoj, Madarskoj, a neusporedivo više dosad u Grckoj.
Najvjerojatnije bi zbog punjenja proracuna, dok se hrvatski BDP ne oporavi do razine ostvarenog u 2008. godini, tražio i povecanje stope PDV-a još za postotni bod. Naposljetku bi od Vlade tražio sustavno suzbijanje prevelike sive ekonomije i raširene korupcije, uz obvezu tromjesecne kontrole ispunjavanja preuzetih obveza.
Na toj bi osnovi, uz MMF-ov stand by zajam u visini od oko tri milijarde dolara, za održavanje financijske stabilnosti Hrvatska mogla pokrenuti i pregovore s klubom glavnih vjerovnika o reprogramiranju veceg dijela vanjskih državnih dugova, što ce dospjeti na otplatu tijekom 2013. i 2014. godine.
Tim bi reprogramom zapocelo znacajnije smanjivanje vanjske zaduženosti te još znacajnije poboljšanje kreditnog i investicijskog rejtinga državnih financija i hrvatskog gospodarstva. U suradnji s MMF-om posložio bi se i državni proracun za iducu godinu pa Europska unija ne bi mogla imati ni jedan novi veliki prigovor uoci hrvatskog ulaska u Uniju, predvidenog za 1. srpnja 2013.(Piše Ivo JAKOVLJEVIC/Novi list)
CIJELI TEKST U TISKANOM IZDANJU.