Izgradnja aneksa uz vodnjansku crkvu sv. Blaža, s četiri etaže, jedan je od načina, najmanje zahtjevan, kojim bi se odgovorilo na pitanje kako na opću korist prezentirati oko 300 relikvija, uključujući i neraspadnuta tijela svetaca i ostale sakralne vrijednosti vodnjanske župe. Takav projekt arhitekta Slavena Cetine demonstrirali su u ponedjeljak članovi Povjerenstva za zaštitu i prezentaciju Svetih tijela i sakralne zbirke crkve sv. Blaža, javnosti prvi put, ali i pokazali neke druge, zahtjevnije verzije koje je izradio ovaj pulski arhitekt.
Tri verzije dogradnje
- Aneks podrazumijeva dogradnju crkve sv. Blaža s desne strane s ukupnom bruto kvadraturom od 1.100 četvornih metara. U tlocrtu je to 300 kvadrata, s podrumom, prizemljem, katom i tavanom, objekt bi bio diletiran od crkve i usklađen s okolnim objektima, predstavio je novinarima u ponedjeljak Cetina. Uz to, pokazao je i tri verzije prema kojima bi se uz gradnju aneksa ispod crkve kopao/gradio prostor tlocrtnog oblika grčkog križa, zatim prostor ispod cijele površine crkve, ali i prostor koji bi se protezao ispod crkve i Župnog trga. No, kako je rečeno na prezentaciji, gradnja aneksa koji bi bio u službi Muzeja sakralne zbirke dovoljno je zahtjevan projekt pa trenutna pažnja treba biti usmjerena isključivo na njega.
- S obzirom da je crkva izgrađena oko 1800. na mjestu ranije crkve, potrebno je i prethodno provesti lasersko snimanje terena koje će bez destrukcije odgovoriti na pitanje što se nalazi ispod. A da bi se dobili potrebni dokumenti za gradnju aneksa, treba izraditi i detaljan konzervatorski elaborat. Također, da bi se muzealizirale relikvije, ali i ostali eksponati zbirke, potrebno ih je obraditi i revidirati. Jedan kompleksan tim ljudi morat će raditi na tome da bi dobili kvalitetan postav, da bi se dio građe mogao izložiti, a dio pohraniti na čuvanje, rekla je arheologinja Kristina Džin, članica Povjerenstva.
Pitanja novinara koliko bi koštali takvi zahvati preduhitrila je Vesna Jurić-Rukavina, novinarka i urednica HRT-a koja je kao članica Povjerenstva moderirala prezentaciju, rekavši da danas ne govorimo o iznosima s obzirom da je prije svega potrebno izraditi i studije izvodljivosti. Svakako je riječ o milijunskim iznosima, što zahtijeva angažman Grada Vodnjana, Istarske županije, ministarstava kulture i turizma, ali i fondova Europske unije. Na pitanje o vremenskim terminima, rečeno je da je provođenje prve faze, dakle pripremni radovi i podizanje aneksa, moguće ostvariti u dvije godine. Što ako konzervatori ne budu suglasni sa zahvatima, zanimalo je novinare, a Džin je odgovorila da je moguće poskupljenje projekta, ali ne i njegova obustava.
- Zato je potrebno napraviti konzervatorsku podlogu o postojećem stanju i rizicima. Aneks je izvediv i moguće ga je interpolirati. Danas konzervatori posjeduju znanja da savladaju sve prepreke, ako su to voljni i investitori, rekla je Džin.
Razvoj vjerskog turizma
Jurić-Rukavina rekla je da je sve moguće ostvariti ako budu prepoznati potencijali vodnjanaske crkve, ali i s obzirom na to da je bivši ministar prije dvije godine u strategiju razvoja turizma ugradio i vjerski turizam. Novinare je zanimalo hoće li u financijskoj strukturi projekta sudjelovati i Crkva, a odgovorila je da je Povjerenstvo ustanovio porečki i pulski biskup Dražen Kutleša, da okuplja predstavnike Biskupije i šire zajednice, poput ministra turizma Antona Klimana i EU-zastupnika Ivana Jakovčića, da njime predsjedava biskup u miru Ivan Milovan i da je jasno da će Biskupija i Župa sudjelovati i imati svoje ingerencije.
- Za relikvije se grade crkve, oko njih razvijaju gradovi. Primjerice, oko svetog Padre Pija godišnje se okuplja sedam milijuna ljudi. Naš je najveći problem kako relikvije oko 300 svetaca prezentirati na opću korist ljudima i za ekonomski procvat ovog dijela Hrvatske. To je i naša obveza, rekao je župnik Marijan Jelenić.
Moguća rekonstrukcija izgleda svetaca
Na prezentaciji uoči blagdana sv. Blaža bilo je riječi i o relikvijama koje su se nedavno vratile u Vodnjan nakon četverogodišnje obrade na Odjelu patologije splitskog KBC-a, a kojima je određena pripadnost 28-orici svetaca, među kojima se nalaze i apostoli. Jelenić je naveo da je to vjerojatno prvi put da je snimanje CT-om provedeno tako masovno, što omogućuje i buduću rekonstrukciju izgleda svetaca. Relikvije, njih ukupno 786, potječu iz drvenog sarkofaga koji je prije više od 30 godina pronađen u crkvi. Utvrđeno je da pokrivaju razdoblje od 1.500 godina i dolaze s prostora cijelog bivšeg Rimskog Carstva.
- To je izvanredna riznica i u istraživačkom smislu i okvir da se ovdje ustanovi antropološki istraživački centar, kako bi se istraživale prehrambene navike i slično, zaključila je Džin.
U utorak izložba relikvija, posveta ulja i pomazanje grla
Dio novih relikvija bit će izloženo u utorak u 17 sati u crkvi sv. Blaža, kada počinje i misa tijekom koje će biti posveta ulja i pomazanje grla, a vodit će je župnik Jelenić. U srijedu od 8.30 sati održava se svečana misa na talijanskom jeziku i pomazanje grla, a od 11 sati svečana koncelebrirana misa koju predvodi biskup Dražen Kutleša. Na misi će pjevati mješoviti zborovi Zajednice Talijana Vodnjana i Župe Vodnjan. Nakon svečanosti, na Župnom će trgu, gdje će se nuditi topli napici i fritule, nastupiti grupa Saltin, a u 17 sati slijedi svečana misa s pomazanjem grla. (Zvjezdan STRAHINJA, snimio Danilo MEMEDOVIĆ)