Dekriminalizacija posjedovanja malih kolicina droge namijenjenih osobnoj upotrebi, što se najavljuje u okviru izmjena kaznenog zakonodavstva, dobar je potez koji može pomoci u rješavanju problema ovisnosti, a policiji otvoriti više prostora da stane na kraj pravom kriminalu, trgovini drogom.
Ovako na namjeru da se posjedovanje malih kolicina droge prebaci iz kaznene u prekršajnu sferu gledaju strucnjaci koji se bave problemom droge i procesuiranjem pocinitelja kod kojih zateknu zabranjene supstance.
- Ne treba nam veliki malj za muhu, pustite neka to odradimo obicnom lopaticom, slikovito ovaj dugogodišnji problem oko kojeg se lome politicka koplja opisuje sutkinja za mladež Lana Petoe Kujundžic.
Sudski je korpus, kaže, odavno rekao da bi posjedovanje male kolicine droge trebalo uci u domenu prekršajnog prava. Prekršajnim sankcijama izbjeglo bi se kažnjavanje ovisnika, koje bi se umjesto toga kroz odredene mjere, primjerice centara za prevenciju, odvikavalo od droge.
Ona ne smatra da ce prekršajno gonjenje onih koje zateknu s manjom kolicinom droge relativizirati strah od zakona kod osoba koje eksperimentiraju s drogom.
Psihijatar Slavko Sakoman presudnim smatra nacin na koji ce se sadržajno osmisliti prekršajni zakon i urediti dijelovi Kaznenog zakona koji se odnose na zloporabu droge. Pitanje je, kaže, i kako ce se zakoni provoditi. Ovom se mjerom, upozorava Sakoman, može izbjeci kazneni progon mladih, ali se istodobno ne smije dopustiti da se poveca tolerancija društva na takvo ponašanje.
- Ako se napravi cvrsta distinkcija izmedu posjedovanja male kolicine droge i preprodaje, i ako se uvede efikasan prekršajni postupak, potaklo bi se policiju da se posjedovanjem droge više bavi. To onda ne bi znacilo vecu toleranciju na male kolicine droga jer prekršajni zakon ima cijeli set sankcija, od tretmana, savjetovanja, do društveno korisnog rada, veli Sakoman.
Upozorava i da ne treba dekriminalizirati samo kanabis, nego za sve vrste droga, ukljucujuci sintetske droge i heroin, utvrditi minimalnu kolicinu koja se nece kazneno sankcionirati. (Lj. BRATONJA MARTINOVIC/Novi list)
Mladi dekriminalizaciju tumace kao legalizaciju
Neki od strucnjaka koji se godinama bave mladim eksperimentatorima drogama primjecuju da nove generacije mogucnost dekriminalizacije, najvjerojatnije uslijed dvoznacnih, površnih i iskrivljenih tumacenja ovog pojma u medijima, doživljavaju na svoj nacin.
- Povratne informacije koje dobivamo iz rada s vecinom naših korisnika, mladim osobama od 15 do 21 godine starosti, koje nam je uputilo Državno odvjetništvo, pokazuju da oni dekriminalizaciju doživljavaju kao zeleno svjetlo da pocnu slobodnije konzumirati lake droge, kazala nam je psihologinja Nataša Jelenic, iz rijecke udruge U.Z.O.R. (V. S./Novi list)