Usprkos najavama ministrice kulture Andree Zlatar Violić o novim, izmijenjenim modelima financiranja kulturne produkcije - kojima bi se trebali poticati ambiciozniji, dugotrajniji, ozbiljniji projekti - svježe objavljene potpore za projekte u kulturi nisu donijele takve pomake u odnosu na prošlu godinu: velikih odstupanja u iznosima potpore za pojedine institucije i projekte nije bilo.
Najave o poticanju trogodišnjih projekata svele su se na zagrebačko kazalište Mala scena, dok je, primjerice, iznos kojim Ministarstvo kulture pomaže redovni program HNK-a ostao isti i iznosi 5,9 milijuna kuna (skoro pola od ukupno 12,6 milijuna kuna koje odlaze na financiranje redovnog programa profesionalnih kazališta). Nije se mijenjala ni potpora za Dubrovačke ljetne igre: ona iznosi 4,2 milijuna kuna. Splitsko ljeto dobilo je više sredstava - s prošlogodišnjih 1,6 milijuna kuna "naraslo" je na nešto manje od dva milijuna.
Na oko 160 književnih manifestacija razdijeljeno je 2,6 milijuna kuna, od čega je najveću svotu dobio Sajam knjige u Istri; pola milijuna. Neki će se projekti u toj kategoriji - poput obilježavanja 85. rođendana Giacoma Scottija u DHK-u Rijeka ili događaj "Budućnost knjige, budućnost teksta" pri hrvatskom PEN-u - morati zadovoljiti s pet tisuća kuna.
Rekordno niskim iznosima "nagrađeni" su prijevodi hrvatskih književnih djela na strane jezike: za financiranje su prihvaćena svega četiri naslova (autori su Tuga Tarle, Predrag Matvejević, Ana Đokić i Pavo Marinković), kojima je dodijeljeno svega 4.500 kuna, svima zajedno (!).
Pet i pol milijuna kuna razdijeljeno je časopisima. Na popisu ih je devedeset, a među njima su najizdašnije potpomognuti Vijenac i Zarez (s po 600 tisuća kuna svaki) te Le Monde diplomatique (hrvatsko izdanje) i Hrvatsko slovo (s po 300 tisuća kuna svaki). Od portala koji se bave kulturom, najviše je dobila Booksa.hr i Kulturpunkt.hr; po 100 tisuća kuna. (M. HRGOVIĆ)