Poucno i zabavno bilo je u obnovljenoj staroj školi u Vranji, na susretu s baštinom Lupoglavštine i Boljunštine, koji se održava jednom godišnje. U prvom su dijelu veceri renomirani povjesnicari govorili o starim danima Vranje, Boljuna i Lupoglava, dok se u drugom dijelu zasviralo i zapjevalo, a sve je okoncano prigodnim domjenkom.
Predavanja o prošlosti ovog kraja otvorio je pulski sveucilišni profesor Slaven Bertoša, koji je na temelju dokumenta koji je pronašao u rijeckom državnom arhivu izložio povijesnu epizodu o prodaji lupoglavskog kaštela 1895. godine. Njega je tadašnji vlasnik Tommaso Sottocorona iz Vodnjana ponudio na otkup pokrajinskim vlastima, a dokument je važan jer svjedoci da je kaštel tada bio useljiv i u dobrom stanju (danas je ruševan).
Pazinski povjesnicar Jakov Jelincic iznio je niz demografskih i socioloških zanimljivosti koje je uocio proucavajuci maticne knjige Vranje, Bresta i Ucke iz druge polovice 18. i prve polovice 19. stoljeca. Ovaj je kraj tada brojio 500 do 600 stanovnika, a samo u Vranji živjelo je 79 obitelji.
Dražen Vlahov je na zanimljiv nacin predstavio boljunsku «Knjigu vjencanih u razdoblju od 1576. do 1640. godine», koja je gotovo u potpunosti pisana glagoljicom i na hrvatskom jeziku. Izracunao je da su parovi najcešce stupali u brak u studenom i veljaci, dok u ožujku, travnju i prosincu nije zabilježeno gotovo nijedno vjencanje, što je povezano s crkvenim zabranama vjencanja u doba korizme i došašca. Knjiga bilježi i povecan broj ženidbi udovaca nakon Uskockog rata (1615. - 1618.), papinsko odobrenje ženidbe bliskih srodnika 1621. godine, udar munje u boljunski zvonik 1579. godine, ali i prvi pisani spomen sopaca toga kraja 1608. godine. Tanja Peric Polonijo iz zagrebackog Instituta za etnologiju i folkloristiku govorila je o nematerijalnoj baštini boljunskog kraja.