Plesom i pjesmom učenika medulinske Osnovne škole dr. Mate Demarina, prethodeći stručnim izlaganjima sedmero arheologa, povjesničara, lingvista i biologa o temama iz prošlosti i sadašnjosti općine Medulin, preksinoć je u Multimedijalnom centru na medulinskoj placi otvoren 2. Medulinski annale ""Mate Demarin". Skup je tom prilikom pozdravio medulinski načelnik Goran Buić. Zbog bolesti je najavljeni nastup morala otkazati teatrologinja Jelena Lužina koja je trebala izlagati o Mariji Crnobori kao protagonistici čakavskoga idioma.
Lasersko skeniranje
Govoreći u uvodnom izlaganju o prošlosti i budućnosti arheološkog lokaliteta Vižula, mr. Kristina Džin naglasila da su poluotok Vižula i nekropola Burle u srcu medulinskoga zaljeva neiscrpno vrelo arheoloških i povijesnih istraživanja. U 18. i 19. stoljeću probne iskope proveli su H. Maionica i A. Gnirs, pretpostavljajući da je riječ o ostacima bogatoga i raskošnoga rimskoga rezidencijskog kompleksa u kojem je prema zapisima do smrti (ubijen 326. g. po. Kr.) boravio Krispo, stariji sin cara Konstantina Velikog.
Brojnim ostacima koji datiraju od 1. do 6. stoljeća pompoznost daju lijepi i značajni sustav mozaika i terminalni kompleksi. Općina Medulin je ustanovila 2015. projekt "Arheološki park Vižula". U istraživanjima će se osim konzervativne arheološke metode na kopnu i pod morem primijeniti i, kako je istaknula Džin, najsuvremenija metoda laserskoga skeniranja prostora iz zraka s ciljem neinvazivnoga djelovanja na krajolik.
- Tako će se dobiti zidane i podne strukture i konfiguraciju, koje sada ne vidimo, a možda tom metodom dobijemo i strukture i neolitika, kazala je arheologinja Džin.
Prikupljeni podaci za vizualizaciju prostora bit će kroz arheološku i povijesnu baštinu predstavljeni posjetiteljima u arheološkom parku odnosno budućem muzeju, za čiju se izgradnju očekuje i financiranje iz EU-a.
Dr. sc. Davor Bulić s Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile, izlažući o novijim arheološkim nalazima u medulinskome arhipelagu, posebno se zadržao na brojnim nalazištima rimskih priobalnih rezidencijalno-gospodarskih građevina, tzv. rustičnih vila na kopnenim obalama Medulinskoga zaljeva. Naveo je, među ostalim, da se na otoku Fenera (Finera) nalaze ostaci rimske uljare, a slično postrojenje za preradu maslina ili grožđa nalazilo se i na otoku Bodulaš. Zanimljivost na Bodulašu, naglasio je, predstavljaju ostaci apside, izvana poligonalnoga oblika, što upućuje na pretpostavku da je rustična vila vjerojatno tijekom 6. stoljeća dobila nove sadržaje za štovanje kršćanske vjere.
Mleci i gusari
Professor emeritus Miroslav Bertoša oživio je lik Medulinca Tone Kamerića koji je bio mletački plaćenik, vojnik naoružane barke (Barca Armata) u Kopru, potom podnarednik (sargente, knjiž. sergente) u pomorskoj postrojbi na Kerkanskome otočju u Sredozemlju (u Zaljevu Sirta). Bertoša je približio sukob mletačke lađe sa šambekom muslimanskih gusara s obala Berberije u svibnju 1789., a zbog bijega vještog Barbareza bio je naknadno suđen i Tone Kamerić. Zatim oslobođen, vratio se u Medulin i sa sobom donio mornarsku škrinju koja se 200 godina kasnije, još nalazila u jednoj medulinskoj obitelji.
Izlaganje dr. sc. Vanesse Vitković Marčeta s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta pulskog sveučilišta nosilo je naziv "Od butige do shopping centra: leksičke značajke u općini Medulin u 21. stoljeću". U svijetu modernih tehnologija i globalne povezanosti, utjecaj stranih jezika, s naglaskom na engleski, nije iznenađenje već u nekoj mjeri i nužnost. Pridoda li se tome i istaknuta turistička komponenta juga Istre, ne čudi mnoštvo stranih leksema u javnoj komunikaciji, posebice u raznome nazivlju.
Kartirano priobalje
Dr. sc. Ljiljana Iveša iz Centra za istraživanje mora zagrebačkog Instituta "Ruđer Bošković", izlažući o bogatoj morskoj flori u priobalju južne Istre, rekla je da je u posljednjih desetak godina detaljno kartirano priobalje u medulinskome arhipelagu, i to od Pješčane uvale pa sve do Marlere. Pritom su zabilježena naselja makroalgi, čije vrste grade jedinstvena staništa u moru. Tako su u priobalju od Bumbišta u Banjolama pa sve do Rta Franina na jugu Kamenjaka uočena naselja jedne smeđe i crvene vapnene makroalge, čije prisustvo upućuje na vrlo dobro ekološko stanje u morskome ekosustavu. U zoni plime i oseke na stjenovitome supstratu zabilježena su rijetka naselja jadranskoga bračića, jedine endemske vrste u tome moru. Raznovrsna morska flora uočena je i u laguni Šćuza, jedinstvenome morskom staništu na jugu Istre, čije detaljno istraživanje tek slijedi. (Zoran ANGELESKI)