Špijuni iz Velike Britanije i SAD-a špijunirali su visokog dužnosnika Europske unije, zgrade njemačke vlade i ured izraelskog premijera, po posljednjim dokumentima Edwrada Snowdena objavljenim u petak.
Među drugim metama od 2008. do 2011. godine bile su strane energetske kompanije i humanitarne organizacije, izvijestili su britanski Guardian i New York Times navodeći tajne dokumente koje je u javnost pustio bivši suradnik Nacionalne agencije za sigurnost SAD-a (NSA) Edward Snowden.
Snowden je ukazao na široki nadzor NSA-a i britanske agencije GCHQ, a navodni razmjeri tih aktivnosti uznemirili su mnoge saveznike SAD-a i pokrenuli žestoku raspravu o ravnoteži između privatnosti i sigurnosti. Snowden se trenutačno nalazi u Rusiji, gdje je dobio privremeni azil.
Listovi su izvijestili da su u siječnju 2009. GCHQ i NSA pratili e-mail adresu koja je, kako se navodi, pripadala tadašnjem izraelskom premijeru Ehudu Olmertu. Špijuni su također nadzirali e-mail komunikaciju između tadašnjeg izraelskog ministra obrane Ehuda Baraka i njegovog načelnika stožera Yonija Korena, navode listovi.
Druge mete prisluškivanja bile su, kako se navodi, UNICEF, francuska humanitarna organizacija Medecins du Monde, francuska naftna kompanija Total i francuska obrambena industrija Thales Group.
U dokumentima GCHQ-a pojavljuje se i Joaquin Almunia, europski povjerenik za tržišno natjecanje koji nadgleda istrage monopola i bio je uključen u slučaj Googlea, no nije jasno tko je naložio nadzor.
Glasnogovornica NSA je rekla da njena agencija nije koristila špijunažu kako bi pomagala tvrtkama iz SAD-a.
"Mi ne koristimo naše obavještajne kapacitete za inozemstvo kako bismo krali poslovne tajne stranih tvrtki za račun tvrtki iz SAD-a ili da bismo im davali informacije koje prikupljamo, kako bismo osnažili njihovu međunarodnu konkurentnost ili povećali njihove prihode", rekla je glasnogovornica i dodala da su obavještajna nastojanja da se shvate gospodarski sustavi i politike ključna kako bi se političarima osigurale informacije potrebne za donošenje odluka.
Europska komisija je, međutim, priopćila, da bi bilo "neprihvatljivo" ako je istina da je špijuniran jedan od njezinih viših dužnosnika.
"Ova vijest dolazi nakon niza drugih otkrića koja su, ako se pokažu istinitima, kako smo jasno rekli u prošlosti, neprihvatljiva i zaslužuju našu najsnažniju osudu", rekao je glasnogovornik Komisije.
The Guardian je napisao da je vijest da je GHCQ špijunirao zgrade njemačke vlade u Berlinu posebno neugodna za britanskog premijera Davida Camerona, jer je on supotpisao izjavu EU-a kojom se osuđuje NSA-ino špijuniranje Angele Merkel.
Glasnogovornik GCHQ-a je izjavio da njegova agencija "radi u skladu sa zakonskim i političkim okvirom koji osigurava da su njihove aktivnosti odobrene, nužne i srazmjerne". (Hina)