Bez HDZ-a, Hrvatski sabor danas je zakonskim izmjenama onemogućio primjenu europskog uhidbenog naloga na zločine počinje prije kolovoza 2002. godine. Sabor je, naime, donio Zakon o pravosudnoj suradnji s članicama EU u kaznenim stvarima, kolokvijalno nazvan "lex Perković".
Zakon je donesen unatoč žestokom protivljenju dijela političke javnosti i upozorenjima Europske komisije. Za zakon je glasovalo 78 zastupnika koalicije, protiv je bilo šest oporbenih - laburisti, HDSSB i nezavisna Jadranka Kosor.
Jadranki Kosor nije prihvaćen amandman da se izbriše vremensko ograničenje za primjenu europskog uhidbenog naloga.
Ako se zakon usvoji znači da je izvršen udar na vladavinu prava, izjavio je Tomislav Karamarko (HDZ) i poručio da HDZ ne želi tome davati legitimitet, pa su HDZ-ovi zastupnici napustili Sabornicu.
Šef HDZ-a uvjeren je da je zakon Hrvatskoj već nanio štetu i da će Europskoj komisiji dati mogućnost tužbe pred Sudom EU, zbog čega bi Hrvatska mogla biti izložena sankcijama.
Odbacio je tumačenja da se zakonom štiti branitelje koji bi mogli biti izloženi tužbama pred sudovima u EU, ističući da se rat vodio na području Hrvatske.
SDP-ov Igor Dragovan (SDP) HDZ-ovce je prozvao za nevjerodostojnost. Vladavine prava o kojoj govori Karamarko bilo je i 90-ih i 2006. i 2008., sve te godine nije bilo ni snage ni volje da se dirne u stvari koje su na određeni način kočile put u EU, kaže Dragovan. "Nikada nismo imali snage istražiti zločine i sve što je bilo negativno u hrvatskoj prošlosti, a sada o tome govore ljudi koji su bili na čelu službe koje su to trebale odraditi, dapače, rekli su da je sve čisto", dodao je.
Dragovan odbija tumačenja da se zakon donosi zbog bivšeg čelnika jugoslavenske tajne službe Josipa Perkovića. Ali, dodaje, ako je tako, to su bili najbliži suradnici onih koji se danas protive ovom zakonu i prvog predsjednika Franje Tuđmana te su sudjelovali u ključnim vremenima za Hrvatsku.
Ako postoje nerazrješeni slučajevi, to trebaju razriješiti hrvatske institucije, ništa ne može ostati nerazjašnjeno, neistraženo i neprocesuirano, poručio je Igor Dragovan.
I Damir Kajin (nezavisni), pozivajući se na medije, tvrdi kako je Perković pomogao organizirati Prvi sabor HDZ-a 1990. godine.
Smatra da bi, ako se već govori o politički motiviranim ubojstvima, trebalo istražiti i smrt bivših čelnika HSP-a Blaža Kraljevića i Ante Paradžika te Milana Levara. "Zašto HDZ nije prozvao Šuška zbog suradnje s Perkovićem, zašto je Tuđman to tolerirao", pita Kajin, koji uvredljivima naziva tvrdnje da aktualna Vlada štiti zločince.
Milanović: Raspravljat ćemo s EK-om
Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u petak u Bruxellesu da je Hrvatska spremna ući u raspravu s Europskom komisijom o tome je li moguće uvesti vremensku odrednicu od kada se primjenjuje Europski uhidbeni nalog, u kojoj se može pokazati da je jedna ili druga strana u krivu.
"Što se tiče Europskog uhidbenog naloga i reakcije Europske komisije, moramo podsjetiti da smo mi od ponedjeljka članica EU-a i da će nesporazuma s Europskom komisijom, kao što to imaju i druge članice, biti dosta. Komisija je naš servis i ne možemo sve stvari tumačiti na isti način. Mi smatramo da smo u pravu u ovom konkretnom slučaju, a nije isključeno da se mi na kraju povučemo ili da se Komisija povuče", izjavio je Milanović u Bruxellesu, gdje je sudjelovao na summitu čelnika Europske unije.
"Što se tiče vremenske odrednice za izručivanje, tu za jedne, one koji su bili u EU-u 2002., vrijede jedna pravila, a za one druge, druga pravila. To je elementarna neravnopravnost, to tako formalno piše u ugovorima, ali ne znači da to nije tema za razgovor. Dakle, pukom slučajnošću, onaj tko je bio član 2002. ima jednu olakotnu okolnost, a drugi nemaju, a to nema logike s principom zajednice", rekao je Milanović.
On je ponovio da u slučaju Josipa Perkovića, kojeg traži njemačko pravosuđe, izručenje ne bi bilo moguće jer je nastupila zastara, čak i da se iz zakona izuzme vremenska odrednica od kada se primjenjuje nalog za uhićenje.
"Motiv s naše strane isključivo je pokušaj zaštite ljudi koji bi mogli temeljem univerzalne jurisdikcije biti proganjani za djela iz Domovinskog rata, jer smo mi jedina članica EU-a koja je imala rat prije 20 godina i nesporazumi su ti mogući", rekao je Milanović.
Dodao je da se sljedeći tjedan kreće s postupkom promjene ustava kojom bi se ukinula zastara za politički motivirana ubojstva. "Vidjet ćemo hoće li tada HDZ pobjeći iz Sabora. U tom slučaju ne možemo promjeniti Ustav. Valjda svi imamo isti cilj da se zločinci kazne, da se vidi tko su zločinci i tko im je pomagao. Mislim da je sramota da se o tome odlučuje u Njemačkoj, a da se Hrvatska perfidno traumatizira time, umjesto da se predloži da se proces vodi u Hrvatskoj. Za to je potrebno dosta političke volje, ali stvar je rješiva", rekao je Milanović. (Hina)