Sabor prihvatio rebalans državnog proračuna

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Hrvatski sabor danas je izglasao rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna, kojim se proračunski prihodi povećavaju za 4 milijarde, na 117 milijardi kuna, a rashodi za 100 milijuna, na 130,7 milijardi kuna, što znači da će deficit biti oko 13,86 milijardi, odnosno 4,1 posto BDP-a.

Za rebalans je glasovao 81 zastupnik, a protiv je bilo njih 25.

Vlada, a potom i saborska većina redom su odbili 10 amandmana kojima su zastupnici tražili više novca za hrvatske branitelje, plaće preuzetih službenika u lokalnoj samoupravi, audiovizualni sektor, zapošljavanje Roma i ured povjerenika za informiranje.

Prepolovljena ulaganja u bolnice, škole, učeničke domove...

Da je u cijeloj Europi, uz građane koji su izgubili posao, a često i domove, najveći gubitnik dugogodišnje krize javni servis, a ne oni koji su proizveli državu, jasno je već godinama. Dok su gubici i rizične investicije banaka u članicama Europske unije sanirane javnim novcem iz proračuna, štednja je značila manje sredstava za škole, bolnice, ustanove za socijalnu skrb.

Iako su Šveđani sadašnjem premijeru dvaput dali povjerenje jer je očuvao javne financije i osigurao gospodarski rast, pred ovogodišnje izbore švedski premijer Fredrik Reinfeldt gubi povjerenje jer su  birači u toj zemlji zaključili da je smanjenje poreznih stopa, koje su Švedskoj bile najveće u svijetu, ugrozilo ono zbog čega država postoji - javne usluge. Šveđani su posebice zabrinuti zbog pada ulaganja u infrastrukturu, školstvo i zdravstvo. Već sada štednja utječe na uspjehe švedskih učenika, kako prenose tamošnji mediji, a građani se brinu i za to kakve će posljedice za koju godinu sadašnje smanjenje imati na infrastrukturu u obrazovanju i zdravstvu.

Ugroženi pacijenti

Rebalans proračuna u Hrvatskoj pokazuje da su u smanjenju potrošnje, nakon pet godina polaganog "rezuckanja", dodatno stradali baš ti projekti, odnosno infrastruktura koja bi trebala služiti svim građanima.

Tako su investicije u zdravstvenu infrastrukturu u rebalansu u odnosu na prvotni plan smanjenje za čak 15 posto, odnosno odrezano je čak 79 milijuna kuna, pa će se u ovoj godini, ako ne bude dodatnog smanjenja u novom rebalansu, na bolnice i domove zdravlja u Hrvatskoj potrošiti 462 milijuna kuna. Samo prije nekoliko godina ta je stavka u proračunu bila i dvostruko veća.

Prvotni je plan Ministarstva zdravlja bio da na hitne intervencije na zgradama potroši 55 milijuna kuna, no u rebalansu je taj iznos umanjen za devet milijuna kuna. Ne bi to bilo tako strašno da svaki dan u nekoj Hrvatskoj bolnici život pacijenta, uz bolesti, ne ugrožava strop koji se raspada.

Uz kapitalne investicije u osnovnim školama, u proračunu je do rebalansa, stajala brojka od samo devet milijuna kuna, ali je i ona srezana za trećinu. Ni učenici u obrtničko-tehničkoj školi u Splitu neće lako do nove dvorane, jer više nema ni tih sredstva, a nije bilo milosti ni za dvoranu u Rovinju, učenički dom u Bjelovaru, obrtničku školu u Sisku, koje su u rebalansu izgubile po milijun kuna, gotovo sva sredstva koja im je država trebala dati za obnovu i izgradnju.

Nepravedna štednja

Od osam do 15 posto srezana su i sva sredstva za smještaj i prehranu studenata na četiri sveučilišta, u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku i ukupan je iznos tih ušteda oko 20 milijuna kuna.

Da je država u svojoj štednji pravedna te da nije smanjila samo "luksuz" pacijentima, učenicima i studentima, pokazuje, primjerice,  i rezanje, i to za čak 58 posto, predviđenih sredstva za obnovu i dogradnju zavora u Zagrebu. Iako su potrebe za tim kapacitetima u Hrvatskoj sve veće, za tu namjenu u ovoj će se godini potrošiti tek osam umjesto 20 milijuna kuna. Nakon novog rebalansa, za koji postoje velike šanse, gotovo je sigurno da će se neke od spomenutih stavki ponovno pod škare, pa je pitanje kakvog smisla ima država i njezin proračun ako ne može zbrinuti bolesne, učenike i studente, pa ni zatvorenike. (Hina, J. MARIĆ/NL)

 


Podijeli: Facebook Twiter