Saborska većina i oporba suglasili su se danas da obrtnicima i poduzećima treba olakšati i pojednostaviti poslovanje, no nisu se uspjeli dogovoriti hoće li se to postići izmjenama Zakona o trgovini.
U trgovini posluje 28 posto gospodarskih subjekata, zaposlena je oko četvrtina ukupnog broja zaposlenih, podsjetili su zastupnici i posebno problematizirali odredbu po kojoj bi trgovac mogao spriječiti pečaćenje trgovine zbog prekršaja, odnosno otpečatiti je i prije isteka roka od 30 dana ako dokaže da je otklonio nepravilnosti i u državni proračun uplatio 30 tisuća kuna.
Kako se došlo do te svote, pita Đuro Popijač (HDZ) i upozorava da tih 30 tisuća kuna nije isto za malog i velikog poduzetnika, odnosno trgovca.
To je veliko opterećenje za male trgovce, suglasna je i Vesna Škare Ožbolt (DC), koja taj iznos drži i protuustavnim. "Ja bih to nazvala reketom", kaže laburistica Nansi Tireli, držeći da bi bilo dobro brisati tu odredbu.
SDP-ov Igor Rađenović uzvraća da je ta odredba i prije postojala u zakonu. Pozvao se na podatke Ministarstva gospodarstva da je lani bilo 67 pečaćenja, a u 175 slučajeva to nije izvršeno, odnosno uplaćena je kazna od 30 tisuća kuna, temeljem čega je državni proračun uprihodovao 5,2 milijuna kuna.
Sličan učinak ima i MUP-ova akcija da se kazna prepolovi ako se plati u roku od tri dana, odgovara Boro Grubišić (HDSSB). Tvrdi da je cilj takvih mjera što prije doći do novca, napuniti gladni državni proračun da bi se kupovali skupi automobili i bilo novca za leasing.
Iznos od 30 tisuća kuna predviđen je za najteže prekršaje, kaže Petar Baranović (HNS), podsjećajući da ni do sada nije bilo jednako za sve. Zna li netko kad su "žute trake" bile na velikim robnim lancima, pita Baranović, koji drži da ponuđena rješenja idu u dobrom smjeru, odnosno postupke čine jednostavnijima i pomažu malim trgovcima.
Zastupnici su zadovoljni što se obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima omogućuje prodaja na malo na štandovima, na klupama unutar trgovačkih centara, iako Stjepan Milinković (HDZ) upozorava da su trgovačkim centrima simpatičniji teleoperateri i osiguravatelji od OPG-a.
Grubišić pak upozorava da Slavoniju "kolje" zakon koji dopušta proizvodnju samo 50 litara rakije (za vlastite potrebe), a sve iznad toga smatra se trgovinom. Ako OPG želi staviti svoju rakiju na tržište, kad zbroji sva davanja za litru će platiti sto kuna, što znači da mu se litra ne isplati prodavati ispod 120 kuna, a to nitko neće kupiti jer je preskupo, zaključio je Grubišić. (Hina)