Stožer za obranu hrvatskog Vukovara ironično je jučer pozvao ministra uprave Arsena Bauka da im objasni koliko je potrebno prikupiti potpisa da bi Sabor raspisao referendum. Naime, još sredinom prosinca Stožer je donio u Sabor 650 tisuća potpisa u prilog njihove inicijative da se referendumom ograniče prava pripadnika nacionalnih manjina, a dosad se u tom smislu nije ništa učinilo.
Bauk, naravno, nema nikakve veze s tim potpisima, njegovo ministarstvo može se uključiti u priču oko referenduma jedino ako ih se zaduži za provjeru ispravnosti potpisa, što Vlada nije napravila.
Nema rokova
Premijer Zoran Milanović, kao i drugi čelnici Kukuriku koalicije, u više su navrata naglasili da neće biti "antićiriličnog referenduma". Stožer traži da se njime izmijeni Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, na način da se Srbima, Talijanima, Mađarima i ostalim manjinama određena kolektivna prava omoguće samo u jedinicama lokalne samouprave gdje njihov udio u stanovništvu prelazi 50 posto. Sve sada ovisi o Saboru, s tim da ni Ustav ni zakoni ne propisuju rok u kojem bi parlament trebao raspisati referendum u slučaju da građani prikupe dovoljno potpisa. A to će, kako neslužbeno doznajemo, biti uporište za odlučivanje parlamentarne većine o referendumskim potpisima. Odnosno, odluke o referendumu, po svemu sudeći, neće uopće biti.
- Najvjerojatnije nećemo učiniti ništa. Sabor neće donijeti odluku da se referendum ne može raspisati, nego će ignorirati potpise i zahtjeve Stožera. Situacija nam je olakšana činjenicom da niti stranke parlamentarne oporbe ne podržavaju ovakav referendum. Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je, doduše, potpisao peticiju Stožera, ali je nakon toga govorio da je protiv tog referenduma, rekao nam je jučer jedan dužnosnik iz redova parlamentarne većine. Karamarko je doista izjavio da je "bez medija i odijela", kao građanin stavio svoj potpis za referendum, ali je dan kasnije tvrdio da za njega nije vrijeme, da je nepotreban i da se ne mogu smanjivati stečena prava nacionalnih manjina, koja su imali u trenutku ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Ustavni sud
No, pojedini oporbenjaci, poput Dragutina Lesara i Jadranke Kosor, premda se ne slažu s referendumskom inicijativom, upozoravali su prethodnih tjedana da se Sabor mora obratiti Ustavnom sudu i tražiti njihovo očitovanje o pitanju koje je predložio vukovarski Stožer. Ali, naš sugovornik iz Kukuriku koalicije smatra da bi to bilo previše riskantno.
- Ne postoje apsolutno nikakva jamstva da bi Ustavni sud neustavnim proglasio to pitanje. Štoviše, na temelju nekih njihovih dosadašnjih odluka može se s velikom vjerojatnošću prognozirati da bi ustavni suci konstatirali da nema pravnih ograničenja za referendum i naložili Saboru da ga raspiše. Što bismo bi mi tada mogli, usprotiviti se odluci Ustavnog suda? Ne želimo da Sabor ulazi u sukob s Ustavnim sudom, sve smo njihove odluke provodili, što je jedino normalno, ističe dužnosnik parlamentarne većine. Podsjeća da Ustavni sud nije spriječio niti referendum o braku, iako su predstavnici civilnog društva i neki ustavnopravni stručnjaci u to vjerovali.
U Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu navodi se da će Ustavni sud, na zahtjev Sabora, utvrditi je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom. Znači, Sabor nije obavezan konzultirati se s Jasnom Omejec i kolegama. U sklopu usuglašavanja o ustavnim promjenama, krajem prošle godine je dogovoreno da se izmijeni i spomenuti Ustavni zakon, da bi ta institucija dobila ovlast da ocjenjuje ustavnost referendumskog pitanja, i to već nakon pet ili deset tisuća prikupljenih potpisa. Međutim, proces ustavnih promjena je zbog iskakanja HDSSB-a dospio u blokadu i neizvjesno je hoće li biti nastavljen. (D. CIGLENEČKI/Novi list)