Nakon skoro šest mjeseci od danog obecanja da ce "hitno" mijenjati Zakon o HRT-u, Vlada je u redovitu saborsku proceduru uputila Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HRT-u. Dvotjedna javna rasprava nije donijela previše novoga. Glavna odredba prijedloga i dalje ostaje ona da glavnog ravnatelja HRT-a imenuje i razrješava Hrvatski sabor.
Na glavnom ravnatelju je sva sila prava i obveza pa i ta da imenuje i razrješava glavnog urednika HTV-a i HR-a. Za ta imenovanja treba mu i savjetodavno mišljenje novinara, no ono nije obvezujeceg karaktera. Nadzorni odbor HRT-a broji pet clanova. I njih imenuje i razrješava Sabor, baš kao što bira i clanove Programskog vijeca HRT-a, sve osim izaslanika zaposlenika.
Kako je receno i na sjednici Vlade, cilj nije uspostaviti nadzor nad HRT-om, vec razriješiti "krizu upravljanja" na Prisavlju. Zvuci više nego opravdan razlog s obzirom na malo i nimalo iskazane harmonije i razumijevanja izmedu NO, Uprave i Programskog vijeca HRT-a. No, cinjenicu da zakon uvelike otvara mogucnost politickog kadroviranja teško je braniti. U konacnici puno toga ovisi o izboru celnog covjeka HRT-a. Inace, Vlada je Saboru predložila da ne prihvati Izvješce o radu Programskog vijeca HRT-a, zbog, kako rece ministrica kulture Andrea Zlatar, propusta vezanih za neravnomjernu zastupljenost sadržaja od javnog interesa. Ministrica Zlatar Violic je, inace, kao razloge neprihvacanja izvješca navela i slabu zastupljenost europskog programa, nedovoljan razvoj nezavisne produkcije i nezadovoljavajucu dostupnost osobama s oštecenjem sluha i vida.
Premijer Zoran Milanovic je pak kazao kako ga zanima javni sadržaj, umjetnicki i dramski, dok ga informativni program uopce ne zanima. To je, kako rece, stav njegov i njegove stranke. Tome je dodao i kako ne stigne gledati televiziju, baš kao i to da su gotova vremena kada je HRT bio jedini izvor informiranja za vecinu gradana. (S. PAVIC, Hina)