Nova ministrica vanjskih i europskih poslova dr. Vesna Pusic žestokim tempom pocela je karijeru u izvršnoj vlasti. Mjesec dana nakon što je u Saboru prisegla za ministricu održat ce se "povijesni" referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, za provedbu kojeg je najodgovorniji upravo njezin resor. Uz to, dr. Pusic krenula je u "veliko pospremanje" Zrinjevca, odnosno Ministarstva u kojem, kaže, od pocetka uocava tko je spreman za posao, a tko nije. Jedan od zadataka koje je sebi postavila je i otvaranje vrata Ministarstva prema javnosti, i to ne samo preko medija, nego i izravno, posjetima ucenika i studenata.
- Kampanja u korist uspjeha referenduma za pristup Europskoj uniji vrlo je kratka, traje još petnaestak dana. Jeste li sigurni da cete dovoljan broj ljudi uvjeriti da je dobro da izadu na referendum 22. sijecnja?
- Ako sada moramo ljude uvjeravati da izadu na referendum i podrže clanstvo Hrvatske u Europskoj uniji, to vrijeme nije dovoljno. Za tako nešto ne bi bilo dovoljno niti godinu dana. Medutim, ta tema i pristup Hrvatske EU-u ne pocinje danas, nego je pocela 2001. godine, kada smo u Hrvatskom saboru ratificirali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, te nakon toga, kada smo 2002. predali zahtjev za kandidaturu i clanstvo u Uniji. Godine 2003. odgovarali smo na upitnik s cetiri tisuce pitanja o kandidaturi, te možemo reci da proces tece još od tada. Javnost dosta toga zna, iako su i moji prigovori bili da je dio pregovarackog procesa zatvoren za javnost te se o njemu malo znalo. No, sve što je bilo bitno još je tada "iscurilo" u medije, a kako u tome nema ništa ni strašno, ni tajno, bilo bi lakše da je cijeli proces bio stalno pred ocima javnosti.
Pred kraj pregovora malo je tko u javnosti znao o cemu se pregovara, i to još u tajnosti?
- Da, ocito je ta nepotrebna tajnost iritirala dio javnosti i pojavio se otpor prema tome. Stoga danas, u ovoj kampanji za provedbu referenduma, želimo istaknuti da su sve informacije dostupne i to u probavljivom obliku. Na web stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova nalaze se, uz sve ostalo, završena pregovaracka stajališta u dvije verzije. Objavili smo kompletna stajališta, koja su opširna i teško ce se naci netko da ih procita, te sažetak od pola stranice po svakom poglavlju. Unutra je najbitnije objašnjeno, što se mijenja clanstvom u Uniji i kada promjene stupaju na snagu. Objavljen je i pristupni ugovor, koji ima tristotinjak stranica, te njegov sažetak na 27 stranica.
U javnosti se cuje da "nema sumnje" da ce referendum proci, ali da se njegov uspjeh mjeri u postocima. Ako 52 posto gradana bude "za" Uniju, to je, navodno, slab rezultat, dok bi dvije trecine bio velik uspjeh proeuropske politike?
- Naravno, što više, to bolje. I što se tice izlaznosti i što se tice podrške prikljucivanju EU-u. Ali, na referendumu se ne odlucuje o specificnim, trenutacnim europskim politikama, nego o temeljnoj stvari - pripada li Hrvatska politicki Europi ili ne. Jasno, bilo bi fantasticno da dobijemo dvije trecine glasova za EU, ali Finci su odlucili s 52 posto za EU, dok je sada podrška 70 posto! Nama treba vecina i to je dobar rezultat, ali na neki nacin treba ocekivati da dio ljudi želi "dokaze" pa ce potom podržavati EU-projekt u Hrvatskoj.
Brojne su kritike iz intelektualnih krugova, gdje novoj liberalnoj i demokratskoj Vladi predbacuju žurbu oko referenduma, nedostatak rasprave, kažu da treba odgoditi referendumsko izjašnjavanje?
- Raspravu o ovoj temi vodimo vec dvadesetak godina, u razlicitim krugovima i oblicima. Oko konkretnog clanstva raspravljamo deset godina, a pregovori s EU-om trajali su šest godina. Dakle, ne možemo reci da su rasprave upravo pocele. Vidim logiku u primjedbu "ne tri tjedna, nego šest mjeseci", ali mislim da to nije prihvatljivo zbog negativnih efekata koje bi to izazvalo u procesu ratifikacije i dostizanja 1. srpnja 2013. kao datuma clanstva. No, raspravljamo li tri ili pet tjedana, svejedno je. Napokon, referendum nije završetak rasprave, jer cemo nakon njega sjediti u razlicitim tijelima EU-a, bit cemo nazocni i u Europskom parlamentu i princip "otvorene vlasti" morat cemo trajno primjenjivati. Necemo moci funkcionirati a da javnost ne zna sve što se dogada i koje se politike mijenjaju i primjenjuju.
Kako gledate na univerzalnu hrvatsku primjedbu o "guskama u magli", koja se sada koristi za opis referenduma o pristupu Uniji?
- To je povijesni citat koji svaki put kada se netko protivi promjenama izade na scenu. Tu su dva moguca pristupa: prvi je - ne mijenjaj ništa ma koliko da je loše, a drugi - pokušavaj ici naprijed i razvijati se. Naravno, svaka nova stvar je rizik, tu nema sumnje, i jasno je da je i clanstvo u EU-u rizik. Uspjeh clanstva u Uniji ovisi o nama i našoj sposobnosti, koliko smo u stanju stvoriti nove projekte i stabilniju ekonomiju. S obzirom na našu povijest, koja pokazuje da se u posljednjih 150 godina niti jedna država nije održala duže od trajanja prosjecnog ljudskog vijeka, onda je EU sigurno povecana razina sigurnosti i stabilnosti države i njenih institucija. Kod nas se kroz pet generacija nije moglo ostaviti nasljede djeci, jer su gradane razliciti režimi "nacionalizirali", "eksproprirali" i slicno.
Antieuropske skupine, kojih doduše nema u parlamentu, traže da imaju jednaka prava na svoju kampanju kao i Vlada koja podupire ulazak u EU. Kako to komentirate?
- Uz našu informacijsku i motivacijsku kampanju, koju predvodi Vlada, ne može se ocekivati da mi okrenemo naše izjave, politiku koja je podržana na izborima i ono što zaista mislimo. Medutim, spremni smo za dijalog s euroskepticima u medijima i u javnosti, iako je bitno reci da ne postoji niti jedna stranka u Hrvatskom saboru koja je protiv ulaska u EU. Jedina koja je to zastupala, HSP, nije ušla u parlament. Clanovi Vlade, i ja osobno, spremni smo na sudjelovanja u javnim raspravama s euroskepticima, odnosno onima koji se protive ulasku u EU.
Što ce se dogoditi ako referendum ne uspije?
- Tada se ne nastavlja proces eurointergracija. Planovi oko potvrdivanja našeg pristupnog ugovora u parlamentima zemalja clanica stavljaju se na cekanje, kao i financijski planovi vezani za korištenje fondova za pomoc u prilagodbi, predvideni za 2013. Štoviše, vjerujem da bi odgoda našeg clanstva bila tolika da bismo morali pricekati više zemalja iz jugoistocne Europe da budu spremne za ulazak, poput Srbije i Crne Gore, pa da udemo u "paketu".
Koliki je financijski gubitak propadne li referendum?
- To sve piše u pristupnom ugovoru. Mi 2013. i 2014. godine dobivamo 180 milijuna eura bez obzira na projekte. To je za prilagodbu državnog proracuna, šengenske uvjete, ribarski fond i slicne troškove. U 2013. godini za šest mjeseci imamo na raspolaganju 449 milijuna eura iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a. Za 2014. godinu predvideno je milijardu i 47 milijuna eura iz istih fondova. Istovremeno, naši troškovi su sljedeci - 275 milijuna eura za clanstvo u drugoj polovici 2013. te 550 milijuna eura u 2014. godini. Dakle, "dobit" se može lako izracunati, za 2013. godinu to je 360 milijuna eura, ako smo u stanju iskoristiti sredstva iz fondova.
Kako komentirate daljnji razvoj odnosa s Italijom s obzirom na inicijativu predsjednika Hrvatske i Italije o zajednickom obilježavanju spomena na žrtve poraca?
- Rijec je o velikom politickom napretku koji nadmašuje i samu
simbolicku razinu tog cina. Sada se omogucava rješavanje svih problema
esulske imovine te rašcišcavanje odnosa u tom pogledu. Vjerujem da cemo
to brzo riješiti. Nakon toga, zanima nas prekogranicna suradnja u brojnim pitanjima, pa cak i u nekima o kojima se do sada nije mnogo govorilo.
Možete li nam dati neki primjer?
- Kako da ne. S obzirom na zemljopisni položaj Istre, u zdravstvu bi
moglo doci do znacajne suradnje. Neke zdravstvene ustanove u Istri
relativno su udaljene od korisnika, ali nam Europska unija tu otvara
mogucnost prekogranicne suradnje sa Slovenijom i Italijom. Iz nekih
dijelova Istre dolazi se brže do Trsta nego do Rijeke. To su pitanja
kvalitete života i Unija nam otvara nove mogucnosti koje trebamo iskoristiti.
Predstavnici talijanske nacionalne manjine bili su dosta glasni kad je Ustavni sud ukinuo dodatno pravo glasa na izborima?
- O tome imam decidirani stav. No, najprije - problem je ispao oko
nejednakog tretmana svih nacionalnih manjina i na to je reagirao Ustavni
sud. Srpska nacionalna manjina imala je jednu vrstu izjašnjavanja na
izborima, a svi ostali imali su dvostruko pravo glasa. To se smatralo
neustavnim. Moje mišljenje je da politicka reprezentacija manjina može
biti samo privremena. Želite li eliminirati diskriminaciju po etnickom
kriteriju, imate politicku reprezentaciju manjina dok je ona potrebna.
Inace, ne može se biti politicki Hrvat ili Talijan, nego liberal,
konzervativac i slicno. No, dok iskorjenjujete diskriminaciju trebate
imati predstavnike manjina te pravo da pripadnici manjina dvostruko
glasaju. I za svoje predstavnike i za opce gradanske stranke i liste.
Koje su druge važne, strateške aktivnosti Ministarstva vanjskih i europskih poslova?
- Arbitraža sa Slovenijom, prije svega. To je druga zadaca kojom se vec bavimo, jer rokovi arbitraže teku od dana potpisivanja pristupnog ugovora. No, taj prvi rok je prošao i sad imamo mali problem što od Europske komisije nismo dobili listu sudaca medu kojima, zajedno sa Slovencima, moramo izabrati po dva suca, te se dogovoriti o predsjedniku sudišta. Ako se ne dogovorimo, odlucit ce predsjednik Medunarodnog suda pravde. Sljedeci tjedan sa slovenskim ministrom vanjskih poslova idem u Europsku komisiju da bismo raspravili taj problem s povjerenikom za proširenje. (Razgovarao Dubravko GRAKALIC)
CIJELI INTERVJU PROCITAJTE U SUBOTNJEM TISKANOM IZDANJU