"Svaka mala rine naprid", rekli bi Istrani. To se može reci za nedavnu Vladinu mjeru smanjenja spomenicke rente za oko 50 posto u sklopu Programa gospodarskog oporavka, koji predvida smanjenje ili ukidanje neporeznih davanja.
Izmjenama Zakona o zaštiti i ocuvanju kulturnih dobara spomenicka ce se renta od pocetka listopada placati od jedne do sedam kuna po cetvornom metru površine poslovnog prostora u kulturnom dobru ili cjelini umjesto sadašnjih od tri do deset kuna. Rente ce biti oslobodene preradivacke i proizvodne djelatnosti.
Tim ce potezom najviše izgubiti gradovi i opcine u cije se proracune slijevala vecina novca za kulturnu baštinu. Pula ce primjerice izgubiti oko 30 posto svojih prihoda po toj osnovi, a do kraja rujna prikupila je oko 1,2 milijuna kuna.
- Ovo je samo još jedna u nizu Vladinih odluka o gospodarskom oporavku zemlje koja je svaljena na leda jedinica lokalne uprave i samouprave. Vlada donosi odluke koje na naplatu dolaze gradovima i opcinama, i tu ne govorimo o pojedinacnom slucaju, vec o nizu odluka, kaže pulski gradonacelnik Boris Miletic.
Pojašnjava da je spomenicka renta bila namjenski prihod koji se trošio na obnovu i financiranje održavanja pulskih spomenika kulture.
- Tim sredstvima planirali smo sufinancirati program uredenja fasada u centru grada te uredenje nogostupa oko Arene... Ukoliko se prihodi smanje, morat ce se smanjiti i rashodi, požalio se Miletic.
Za razliku od Pule, ovakvim potezom ništa nece izgubiti turisticki Rovinj i Porec, koji su i dosad naplacivali spomenicku rentu po nižoj cijeni. Rovinj je, primjerice, dosad zaracunavao najnižu stopu spomenicke rente, odnosno tri kune po cetvornom metru mjesecno. Time je u proracun skupio oko 800 tisuca kuna. U Porecu se pak prikuplja oko milijun kuna.
Porecki gradonacelnik Edi Štifanic tek je kratko komentirao da ovakav potez Vlade nece nešto znacajnije pomoci gospodarstvu. S njime se slaže i Veljko Ostojic iz porecke hotelijerske kuce Riviera, koja posluje u sklopu grupacije Valamar.
S druge strane, trgovci, ugostitelji, obrtnici i drugi obveznici koji placaju ovaj doprinos ipak se raduju smanjenju troškova u doba krize, pa makar i minimalno. Ugostitelji se nadaju da je to tek pocetak smanjivanja svih davanja koje imaju prema državi, gradu i opcinama. (B. BAN i B. ŽIŽOVIC)
OVO JE SKRACENA VERZIJA TEKSTA. VIŠE PROCITAJTE U TISKANOM IZDANJU OD SUBOTE.