Dajuci suglasnost Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje na novi statut Vlada je osigurala i posljednji formalni uvjet da se fond javnog zdravstva pocne baviti prodajom polica dodatnog osiguranja koje ce gradanima koji to mogu platiti osigurati viši rang zdravstvene usluge.
Tko ima dvije, pet ili deset tisuca kuna viška godišnje, moci ce dobiti redovite godišnje preglede, apartmane u bolnici, dodatne specijalisticke preglede... To se u Hrvatskoj vec dogada preko privatnih osiguravateljskih kuca, pa tko ima novca, dobiva i bolju uslugu.
No, sad ce se dogoditi apsurd kakvog vjerojatno nema ni u jednom zdravstvenom sustavu u svijetu - fond javnog zdravstva podržat ce situaciju u kojoj bi oni koji uplacuju manje novca u njegovu blagajnu mogli biti nagradeni boljom uslugom. To cak i nije razlikovanje bolesnika prema novcu, jer ce u brojnim slucajevima gore prolaziti oni koji placaju više samo zato što uredno ispunjavaju svoje obveze prema državi.
Primjerice, radnik s prosjecnom placom u fond javnog zdravstva godišnje uplati 14.052 kune zdravstvenih doprinosa, koje na njegovu bruto placu daje poslodavac. Ako ne žele svaki put placati 20 posto od usluga koje trebaju, uplacuju i 130 kuna mjesecno dopunskog osiguranja, odnosno 1.560 kuna godišnje. Sve je to skupa 15.612 kuna godišnje u blagajnu fonda za javno zdravstvo.
Anomalije se dogadaju
Radnici koji imaju neto placu deset tisuca kuna mjesecno u isti fond uplate više od 30 tisuca kuna godišnje. No, uvodenjem dodatnog osiguranja u taj sustav država omogucava gradanima da s cetiri ili pet tisuca kuna uplate u taj fond sebi osiguraju puno bolji standard u zdravstvenim uslugama od onih koji placaju više.
Primjerice, službeno nezaposleni koji imaju dobro imovinsko stanje ne uplacuju doprinose i s placanjem dodatnog osiguranja mogu racunati na uslugu višeg standarda. Isto je i s ljudima koji su namjerno prijavljeni na minimalac, a mogu se, primjerice, baviti iznajmljivanjem apartmana ili imati bogatu imovinu.
Na minimalac godišnje uplacuju u javni fond najviše do tri tisuce kuna, a uz dodatno osiguranje od, primjerice, 2,5 ili tri tisuce kuna mogu racunati na bolje usluge.
Ministar zdravstva Darko Milinovic priznaje da ce se te anomalije dogadati, ali istice da se one vec dogadaju jer ti ljudi svejedno mogu uplacivati police u privatnim osiguravajucim tvrtkama i time sebi osigurati nadstandard u zdravstvu, kako on to kaže.
- Osnovne usluge nece se mijenjati, nitko nece biti zakinut, ali ako netko želi uplatiti dodatno osiguranje, ili to vec cini, da bi imao redovite sistematske preglede ili apartman za boravka u bolnici, mi cemo mu kroz HZZO omoguciti da to osigura jeftinije nego dosad. Mislim da se tome protive privatni osiguravatelji jer cemo mi donijeti sniženje cijena, kaže ministar.
Opet kriv OIB
Na pitanje gubi li fond javnog zdravstva svoj osnovni smisao ako ce omoguciti onima koji izbjegavaju placanje osnovnog osiguranja da dodatnom uplatom osiguraju sebi nadstandard nad onima koji uredno podmiruju obveze iz osnovnog osiguranja, ministar odgovara da za to nije kriv njegov resor, nego cinjenica da OIB još uvijek nije profunkcionirao u potpunosti, pa se nijedna reforma još ne može temeljiti na imovinskom stanju gradana.
- Sustav zasad može biti takav kakav je jer drugi nisu osigurali funkcioniranje OIB-a u potpunosti, primjerice gruntovnice, pa da se zna koliku tko ima imovinu. No, možda ih i ova situacija s dodatnim osiguranjem potakne da to ucine da se ne bi dogadale nelogicnosti o kojima govorite, zakljucuje ministar.
Porucuje i da HZZO nece odustati od dodatnog osiguranja unatoc protivljenju privatnih kuca jer ce to vecem broju gradana, uz jeftinije cijene, od druge polovice godine omoguciti da plate policu koja im osigurava nadstandard u zdravstvu.