S koje je zemlje najbolja malvazija?

Limena glazba poziva na kušanje malvazije i drugih delicija (Davor ŠIŠOVIĆ)
Limena glazba poziva na kušanje malvazije i drugih delicija (Davor ŠIŠOVIĆ)

Jedna od najdugovječnijih istarskih vinskih fešti, Festival malvazije u Brtonigli, u nedjelju je doživio svoje 31. izdanje, u jednoj od modifikacija kojima posljednjih godina traži novi imidž i drugačiju formu.

Već treću godinu zaredom se naime lokalne malvazije ne ocjenjuju, a ove se godine prvi put brtoniški Festival poklopio sa sveistarskim Danom otvorenih vinskih podruma. Lani začeta promidžbena priča o malvaziji sa četiri zemlje, što se može naći samo na području općine Brtonigla, na ovogodišnjem se Festivalu nastavila razvijati, a još je jedna želja organizatora, naime da se Festival malvazije ugođajem vrati u ozračje nekadašnjih pučkih fešti, našla je odraza u koncepciji završnog dijela programa.

Tijekom ranog poslijepodneva turistički je vlakić vozio posjetitelje koji su kupili kartu i degustacijsku čašu, duž vinske odnosno malvazijske trase u koju su bile uključene četiri vinarije: Vinerino vlasnika Nerina Visintina u samoj Brtonigli, Veralda u selu Kršin vlasnika Luciana Vižintina, Ravalico u Novoj Vasi, kojom upravljaju Gianni, Bruno i Sandra Ravalico, te vinarija Franca Cattunara također u Novoj Vasi.

Težište tih vinskih ekskurzija bilo je upoznati razlike između malvazija koje uspijevaju na crvenoj, bijeloj, sivoj i crnoj zemlji, kao i upoznati sličnosti ili razlike između malvazija s iste zemlje, ali kod različitih vinara. Kome se svidjelo ono što je kušao u nekoj od četiri vinarije, mogao je utvrditi znanje na štandu brtoniške Razvojne agencije u sklopu sajma na mjesnome trgu, samo što je malvazije sa crne i sive zemlje brzo ponestalo jer ih ima manje, pa su se kasno popodne mogle kušati samo one sa crvene i bijele zemlje.

Vinski vlakić imao je četiri zakazane ture, sa zadržavanjem u svakoj vinariji po pola sata, i sve su karte bile rasprodane: ovakav način upoznavanja s brtoniškim vinima odabralo je 160 posjetitelja. U svim je vinarijama međutim gužva bila veća, jer su osim gostiju koji su došli vlakićem, mnogi došli i automobilima, neki možda i ne znajući za festival malvazije već slijedeći svoj planirani itinerar po vinarijama uključenima u Dan otvorenih vinskih podruma. Kakvi god da su im motivi i kojim god prometalima da su obilazili vinarije, nakon obilaska gosti su se slijevali u Brtoniglu, gdje je na Trgu sv. Zenona uz prigodni glazbeni i zabavni program od ranog popodneva održavan sajam vina, rukotvorina, domaćih proizvoda i suvenira.

Spomenute malvazije s četiri zemlje na štandu Razvojne agencije nudile su hostese u raznobojnim antičkim kostimima, ali njihove boje nisu simbolizirale boje tla na kojima malvazije rastu, već njihove uloge kraljica kruha, soli, grožđa i maslina, što je još jedna ritualna reinterpretacija najboljih plodova ovoga kraja. Pohvaliti treba ove djevojke što su, očito dobro informirane i educirane, o svakom vinu znale ispričati priču, vrlo profesionalno sommelierski iznijeti osobine pojedinog vina, ali i stoički izdržati navalu radoznalih kušača, pogotovo kad bi koji vlakić iskrcao putnike baš na brtoniškom trgu, a oni se masovno zaputili prema štandovima.

Vino se nudilo i na drugim štandovima, a brtoniško vino sljubilo se u ponudi ovog sajma s pršutom i kobasicama iz Svetog Petra u Šumi i medom iz Novigrada, dok se na ostalim štandovima nudilo rukotvorina i suvenira od drva, stakla, keramike, i ostalih materijala. Trg je bilo duhovito urešen velikim stiliziranim modelima vinske čaše i butelje od slame, u kutku trga organizirana je i radionica za kreativnu djecu na temu malvazije, atmosferu je tijekom popodneva zagrijavala Limena glazba, a nešto kasnije s pozornice na trgu i Replay band. (Davor ŠIŠOVIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter