Razgovorom s autorom i izdavačem Ivanom Čolovićem, dobitnikom Nagrade "Mirko Kovač" za esej, svečano su otvoreni 4. Dani "Mirka Kovača" u Rovinju.
S političkim antropologom, urednikom "Biblioteke XX. vek" i autorom knjiga, među kojima "Divlja književnost", "Književnost i erotizam", "Bordel ratnika", "Balkan - teror kulture" i drugima, razgovarao je Tomislav Brlek. Tema razgovora bila je knjiga "Smrt na Kosovu polju: historija kosovskog mita".
Mitska pojava
Kako i sam naslov knjige sugerira, riječ je o jednom od najvažnijih mitova posljednjih nekoliko desetljeća s ovih prostora. Upravo, Brlekovim pitanjem kako se osjeća, odnosno kako je i sam biti mitskom pojavom u vrijeme kada i piše o mitovima, započeo je razgovor s autorom.
- Biti legendarna figura ili kako kažete mitska pojava danas je vrlo opasno. I ja to ne želim biti. Osobno, sveden sam na ono što je meni prihvatljivo, a to je biti običnim čovjekom i piscem tema koje su mi nametnute iz okoliša i okruženja. No, uz godine koje imam sigurno je da je bolje biti živom, no mrtvom legendom, duhovito je pojasnio po svemu iznimni Ivan Čolović, za kojeg je Brlek istaknuo i da je izvan institucionaliziran - čovjek bez okvira.
- Ja biram poziciju margine i stvaram svoj prostor slobode. Ako tih prostora ima više, oni predstavljaju alternativu institucionalnom djelovanju i formi, koja je uvijek vezana za političko djelovanje. Svojim prostorom slobode dokazujem da se može raditi i u malim formama, i tu poziciju gradim svjesno. Dakle, ona je nešto što sam izabrao ili slikovito rečeno nikad nisam pobjeđivao na 100 metara, već sam trebao dužu stazu. Put je bio duži, ali je i ova nagrada - "Mirko Kovač" moja velika kompenzacija, rekao je Čolović, čovjek koji se u svojoj knjizi "Smrt na Kosovu" uhvatio ukoštac s mitom svih mitova, kojeg svojataju i različito tumače mnoge strane. Sam autor, pak kaže da je knjiga rezultat želje i znatiželje da se vlastitim očima uvjeri čega sve tu ima, a da bi to i postigao morao je posegnuti za mnogim dokumentima, povijesnim knjigama, obaviti opsežna istraživanja… ustvrdivši da je kosovski mit - srpski, bosanski, crnogorski, hrvatski i albanski odnosno zajednička priča koja je posljednjih trideset godina instrumentalizirana u političke svrhe, i koja je, poglavito srpskom narodu (čija politika njime i najviše manipulira) istovremeno težak jaram, zaključivši kako je kosovski mit kroz povijest imao različita značenja i poruke pošto je bio i ostao u službi raznih ideologija, političkih programa i režima.
"Mjerenje" efekta
A da je i danas tako, nabolje pokazuje i Čolakovićev odgovor na pitanje koji je efekt polučila knjiga.
- Ne znam, jer za to ne postoji metar. No, vidim neke odjeke - s jedne strane su političari koji se ne obaziru, s druge i oni koji kažu "a možda i možemo bez mita". Predsjednik opet, lansira unutrašnji dijalog bez mitova, pa dok vi slušate i sumnjate, na mala vrata ulaze u vaše prostore dva nova transportera, gle čuda nazvana po imenima kosovskih junaka - Miloš i Lazar. Ustvari, želim reći, da otklon od mita kosovske politike, ne ide daleko, zaključio je Ivan Čolović.
Četvrti Dani Mirka Kovača, koji se održavaju u organizaciji Udruge "Mirko Kovač" i uz suradnju Pučkog otvorenog učilišta Rovinj, okončat će se večeras, svečanom dodjelom Nagrada "Mirko Kovač" u kazalištu Gandusio s početkom u 19 sati. (N. ORLOVIĆ RADIĆ)