S Costa Concordijom potonulo 6.000 umjetnina

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Putovanja kruzerom su u posljednjih desetak godina postala jedan od popularnijih nacina provodenja godišnjeg odmora tijekom cijele godine. Odmor na tim brodovima je znatno jeftiniji nego u hotelima s više zvjezdica, osigurano je pet obroka dnevno, a putnici se ploveci ne umaraju - to je najkomotniji nacin plovljenja za osobe s invaliditetom, starije ljude i obitelji s malom djecom.

Zapravo, tako je možda bilo do nesretnog petka 13. sijecnja kada se desila najveca havarija modernog doba, ona velebnog broda Costa Concordia cuvene tvrtke Costa Crociere. Od tada se Concordia neprestano usporeduje s Titanicom buduci da postoje mnoge slicnosti.

Naravno, najvažnije je pronaci preživjele te izbjeci ekološku katastrofu, no ovih se dana pricalo i o javnosti manje poznatim aspektima ovoga broda, tocnije umjetninama na njemu. Što ce biti s umjetninama nakon što prestane potraga za preživjelima te nakon što se sprijeci ekološka katastrofa?



Umjetnost na brodu


Eksperti vele da je još rano o tome govoriti, ali s broda ce se pokušati izvuci cim više vrijednosti, angažirat ce se ronioci i drugi eksperti koji ce ih nastojati iznijeti uz najmanja moguca oštecenja te, ovisno o potrebi, sanirati. No, mišljenja o tome su oprecna.

Neki strucnjaci vele da je voda ušla u gotovo sve brodske prostore pa je sigurno vecina umjetnickih djela nepovratno oštecena, a kako dani budu prolazili, šanse da se umjetnine izvuku sve su manje. Talijanski dnevnik Il Mattino donosi mišljenje Eduarda Cicelyna, ravnatelja napuljskog Muzeja suvremene umjetnosti, koji istice da ce ta umjetnicka djela, vrijedna nekoliko milijuna eura, ako budu izvucena s broda u kakvom-takvom stanju, uvelike dobiti na cijeni.

Na Costa Concordiji bilo je oko šest tisuca umjetnickih djela, medu kojima su i vrijedna djela suvremene umjetnosti, te ona iz antikvarnica (510 originala i 5.700 kopija) inspirirana temom broda. Naime, vec duže vrijeme tvrtka Costa Crociere ugošcuje umjetnicka djela, odnosno zbirke, tako da je nedavno objavljen i katalog naslovljen "Arte a bordo" (Umjetnost na brodu), gdje su kompaniju definirali kao jednog od vodecih investitora na talijanskom tržištu umjetninama.



Ova je kompanija, naime, nastavila putovima velikih prekooceanskih brodova iz zlatnih godina takve vrste turizma, kada je krstarenje predstavljalo luksuz i kada je svaki brod bio ukrašen na poseban nacin, kada se najviše racuna vodilo o stilu, o tome da svaki brod bude razlicit od drugog.

Tvrtka Costa Crociere je željela na svim brodovima iz svoje flote pokazati da kabine i društvene prostorije nisu samo u znaku sauni, masaža i egzotike, nego da tu obitava i umjetnost.

Ukleti brod Achille Lauro


Talijanski su kruzeri oduvijek njegovali poseban stil, s naglaskom na umjetnost i uredenje interijera. Tako je primjerice i tzv. plavi brod, odnosno Achille Lauro (dio nekadašnje flote Lauro) krasila rafinirana umjetnost. No i ovaj je brod, koji je nosio ime po poznatom gradonacelniku Napulja, imao nesretnu kob zbog cega je bio prozvan "la nave maledetta" (ukleti brod).



Osim što su ga palestinski teroristi oteli 1985., cetiri je puta na njemu izbio požar, sve dok tijekom posljednjeg požara, krajem 1994., nije i potonuo na 5.000 metara dubine nedaleko od somalske obale. Dvije su osobe tada poginule.

Nedavno je talijanski semiolog Ugo Volli definirao tvrtku Costa Crociere jednim od najvecih kolekcionara umjetnosti, jednog od najvecih investitora na talijanskom tržištu umjetninama. Postoji cak i nagrada Costa Crociere za skulptore mlade od 40 godina.

Na 14 brodova Costa Crociere nalaze se djela slavnih talijanskih umjetnika kao što su Emilio Tadini, Emanuele Luzzati, Aldo Spoldi, Omar Galliani, Roberto Sambonet, Bruno Lucchi i drugi.



Tako se, primjerice, skulptura žene u bronci nalazi u središnjoj dvorani Luminose, a unutar Deliziose je poznata skulptura Arnalda Pomodora. Cuveni stolovi Mila Manara su na Atlantici, a fotografska zbirka koja prikazuje talijansku "dolce vitu" iz fotografskog aparata Tazija Secchiarolija krasi Magicu.

Hommage Gaudiju i Mondrianu


Izuzetak nije ni Concordia, gdje je svaki ambijent bio inspiriran jednim umjetnikom ili umjetnickim stilom. Kasino, neizostavni dio svakoga broda, bio je hommage Antoniju Gaudiju (šarene cigle i spiralne kolone), jedan od restorana "citirao" je Mondrianovo djelo, a Gran Bar Berlin evocirao je bidermajerski stil, dok je salon Vienna bio u znaku austrijskog baroka.

Svoje je savjete što se tice dekoracije davao arhitekt Joseph Farcus, 77-godišnjak iz Miamija, smatran brojem jedan aplicirane pop-umjetnosti brodske arhitekture. Za neke je pak kriticare brod predstavljao preveliki kic, no Farcus je više puta naglasio da je njegov cilj bio pomalo i šokirati te kreirati "teatar odmora" gdje je svaki predmet imao svoje simbolicko znacenje i gdje su svjetla i atmosfera bili glavni protagonisti.



Brodovi MSC-a takoder njeguju umjetnost, ali neki su im kriticari spocitavali da je ipak ta umjetnost prekicasta, prenapadna i ekstravagantna, a da je sada njihovim tragovima krenula i Costa Crociere.

MSC u svakom od svojih brodova, gdje dakako ima i vrijednih djela, teži slicnoj dizajnerskoj koncepciji svakog pojedinog salona, odnosno slicnosti medu razlicitim brodovima iste flote.

Mario De Jorio, bivši savjetnik Costa Crociere, sada MSC-ov savjetnik, kazao je da ne žele svi koji krstare imati osjecaj da šecu Las Vegasom. De Jorio je naglasio da bi glavni cilj brodskog kustosa trebao biti kreirati udobne ambijente, elegantne i profinjene, koji ce nositi pecat Made in Italy.



Zbirku umjetnina na Costa Concordiji odabrao je Nicola Salvatore, docent s umjetnicke akademije Brera iz Milana, inace skulptor.

Tu su, izmedu ostalih, izložena djela - triptih "Oltremare" Omara Gallianija, "Incontrarsi" Španjolca Javiera Garcere, ciklus od devet radova "Viaggio nelle citta' europee" Alda Spoldija, "Incontro e dissoluzione" Jordija Garcije Ponsa, "La Citta' della Concordia" Fernanda De Filippija te skulpture Nicole Salvatorea.

U Grand Baru Biedermeieru bila su izložena 24 predmeta u kristalu iz prve polovice 18. stoljeca, a dio Piano bara Budapest krasile su keramike Zsolnay.

Beauty centar Samsara imao je japanske ksilografije, a pored toga brod su krasile i skulpture 35 umjetnika i docenata s Brere. Vrijeme ce pokazati što ce se od svega toga spasiti od morskih dubina.


Podijeli: Facebook Twiter