Aleksej Miller, prvi čovjek ruskog Gazproma, najvećeg dobavljača plina za Europu i tvrtke čija dobit doseže preko 30 milijardi dolara, sastao se danas na Pantovčaku s predsjednikom Ivom Josipovićem i kasnije u Vladi s premijerom Zoranom Milanovićem te ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom. Iako službene izjave i priopćenja objavljena nakon sastanka ne otkrivaju ništa konkretno, neslužbeno doznajemo da je konkretnih prijedloga s ruske strane ipak bilo.
Gazprom je zainteresiran za ulazak u Inu, kao i za istraživanje i eksploataciju plina, prvenstveno na hrvatskom kopnu. Također, razgovaralo se o projektu Južni tok, plinovodu kojim bi ruski plin u Europu dolazio zaobilazeći Ukrajinu. Hrvatska bi se na njega spojila ne samo odvojkom na magistralni vod, kao što se ranije spominjalo, već nam Rusi predlažu gradnju tzv. račve, iz koje bi se plinovod dalje širio put Slovenije i BiH, Kosova, Albanije. Riječ je o, kako se na prvu "loptu" može čuti, boljoj varijanti od samog priključka na magistralni vod, kojeg nismo dobili.
- Aleksej Miller ne bi ovamo dolazio da nema konkretne prijedloge. Iznio ih je Josipoviću i Milanoviću, na sve tri teme - Južni tok, Ina i istraživanje plinskih nalazišta. Njegovo je glavno pitanje bilo jesmo li za te prijedloge ili nismo, a naš je odgovor bio da jesmo, ukoliko se budu poštivali prvenstveno interesi Hrvatske, otkrivaju nam, neslužbeno, upućeni u ishod sastanka.
Kad je Ina u pitanju, doznajemo, premijer je ruskoj delegaciji jasno dao do znanja da su svi dobrodošli kao partneri u Ini ukoliko se budu vodili interesima hrvatske države, a to su očuvanje proizvodnje odnosno rafinerija, povećanje proizvodnje i rezervi. Uspiju li se u skladu s tim, hrvatskim zahtjevima, dogovoriti s MOL-om u Budimpešti, dobrodošli su u Ini, poručeno im je. Uslijede li, dakle, po nas pozitivni pregovori Gazproma i MOL-a u Mađarskoj, može se očekivati i vrlo konkretna ponuda Gazproma na Vladinom stolu. Vlada, podsjetimo, sprema izmjene zakona o Ini, kojima bi imala pravo amenovati ili zabraniti ulazak novog partnera izvan EU-a u Inu ukoliko procijeni da to nije u interesu države. (B. MRVOŠ PAVIĆ/NL)