Potpisivanjem hrvatskog pristupnog ugovora s Europskom unijom u petak formalno pocinje i arbitraža koja ce napokon odrediti granicnu crtu izmedu Hrvatske i Slovenije. Najprije ce dvije strane imati dva tjedna za imenovanje tri zajednicka arbitra u peteroclanom arbitražnom sudu, no kako je malo vjerojatno da ce se Zagreb i Ljubljana o tome usuglasiti, ta ce odluka prema arbitražnom sporazumu pripasti predsjedniku Medunarodnog suda pravde u Haagu Hisaši Ovadi.
On ce arbitra birati s popisa Europske komisije, koji ce Hrvatskoj i Sloveniji biti predan sutra u Bruxellesu. No, plan bi mogla zakomplicirati cinjenica da Ovadi u veljaci sljedece godine istice predsjednicki mandat, a u arbitražnom sporazumu nema nikakvog roka u kojem predsjednik najvišeg UN-ovog suda mora obaviti taj izbor.
Postavljeni rokovi
Izbor trojice preostalih clanova arbitražnog suda narocito je osjetljivo pitanje i za Hrvatsku i za Sloveniju. Buduci da o popisu potencijalnih arbitara odlucuje Europska komisija, Slovenija je kao punopravna clanica EU-a, barem formalno, u prednosti nad Hrvatskom. Slovenija ima slovenskog clana Komisije, Janeza Potocnika, koji ce zasigurno voditi racuna o slovenskim interesima. Hrvatska ce dobiti promatraca u Europskoj komisiji bez prava odlucivanja, ali tek poslije 9. prosinca, kada ce sastavljanje popisa vec biti okoncano.
Nakon toga slijedi novi dvotjedni rok u kojem Hrvatska i Slovenija moraju izabrati svoje clanove arbitražnog suda, no kako su i jedna i druga strana to vec ucinile - Hrvatska je izabrala Budislava Vukasa, a Slovenija Jerneja Sekolca - imena svih pet clanova arbitražnog suda znat cemo do Božica.
Zatim strane u sporu imaju mjesec dana da preciznije odrede predmet spora, a ako to ne ucine umjesto njih odredit ce ga arbitražni sud. Hrvatska i Slovenija imaju godinu dana, do 9. prosinca sljedece godine, za podnošenje memoranduma, u kojima ce ponuditi sve svoje argumente u sporu. Strane ce dobiti rok za odgovor na memorandum druge strane, a arbitražni sud nema zadan rok u kojem mora donijeti odluku, koja ce biti konacna i obvezujuca.
Ne potpisati sporazum!
Dimitrij Rupel i Lovro Šturm, ministri vanjskih poslova i pravosuda u nekadašnjoj vladi Janeza Janše, pozvali su u srijedu tehnickog premijera Boruta Pahora da u petak u Bruxellesu odbije potpisati hrvatski pristupni ugovor sve dok Hrvatska ne povuce jednostranu izjavu. U toj izjavi, koju je Sabor prihvatio uz ratifikaciju arbitražnog sporazuma, stoji da ništa u arbitražnom sporazumu ne treba shvatiti kao suglasnost Hrvatske da Slovenija dobije teritorijalni izlaz na otvoreno more.
Govoreci kao celnici Zbora za republiku, formalno nestranackog konzervativnog think-tanka pod snažnim utjecajem Janšine stranke, Rupel i Šturm smatraju da bi bilo dobro da se novim vladama, koje ce se uskoro formirati u Hrvatskoj i Sloveniji, pruži prilika za bilateralni dogovor o granici. Europa bi, smatraju bivši ministri, razumjela ako bi došlo do odgode za mjesec ili dva i to ne bi shvatila kao ucjenjivanje Hrvatske. "I mi smo Europska unija", porucuje Rupel, ali i priznaje da takav korak ne bi bio povoljan za Sloveniju.
Celnici Zbora za republiku smatraju da bez povlacenja hrvatske jednostrane izjave Slovenija nece uspjeti u svom cilju, a to je teritorijalni kontakt s otvorenim morem. (Denis ROMAC/NL)