Minimalni troškovi života cetveroclane obitelji u Istarskoj županiji proteklog su mjeseca iznosili gotovo sedam tisuca, odnosno preciznije 6.981,96 kuna, izracunao je Savez samostalnih sindikata Hrvatske. Taj je iznos gotovo 161 kunu ili 2,36 posto veci nego u kolovozu. Stanovnici Istre najviše su morali izdvojiti za prehranu, 2.950 kuna, te za stanovanje, 2.054 kune. Obrazovanje i kultura koštali su ih 924 kune, odjeca 646, prijevoz 460, a higijena 305 kuna. Prosjecnom isplacenom neto placom u Hrvatskoj moglo se pokriti samo 76 posto troškova života.
Mnogo skuplji bio je život podstanarske obitelji koja je u rujnu za košaricu morala izdvojiti 8.606 kuna, što je dva posto više nego u kolovozu, buduci da je samo stanovanje morala platiti 3.678 kuna. Podstanarska obitelj prosjecnom je hrvatskom placom mogla pokriti tek 62 posto troškova života. Na neto place utjecao je i posebni porez na prosjecnu mjesecnu isplacenu neto placu, u javnosti poznatiji kao harac. Placu za srpanj najviše je umanjio u sektoru rudarstva, 3,9 posto, slijede informacije i komunikacije s 3,5 posto, elektroenergetika i financijske djelatnosti s 3,4 posto te javna uprava i obrana s 3,3 posto.
Male place i velika davanja ponovno su nagnali hrvatske gradane na kupovinu u inozemstvu nakon 2000. godine, kad je trecina hrvatskih kucanstava obavljala velike kupovine svakodnevnih potrepština izvan granica Hrvatske. Sadašnja kriza ponovno je aktivirala ovaj oblik opskrbljivanja pa ove godine oko petine, odnosno 19 posto kucanstava, ponovno gotovo redovito odlazi kupovati preko granice. Pala je i potrošnja hrvatskih kucanstava, koja je u prvih šest mjeseci bila niža za više od devet posto u odnosu na proteklu godinu.
No, kupnja u inozemstvu ne pomaže na svim podrucjima, navode sindikalci. Naime, školske knjige ne mogu se kupiti u Sloveniji ili Madarskoj, a udžbenici su, osobito u rujnu kad pocinje školska godina, kucne budžete olakšali u iznosima od 1.500 do 2.500 kuna po kompletu, što je od 30 do 35 posto ukupnog iznosa košarice. Takoder, subvencionirana cijena elektricne energije socijalno je nepravedna, isticu u SSSH-u, a uz porast cijena režija zbog nove stope PDV-a, u nekim gradovima porasla je i cijena komunalnih usluga. Stoga se i osnovne životne potrebe cesto financiraju kreditima pa je kreditna zaduženost gradana u godinu dana porasla sa 118 na 124 milijarde kuna te su tijekom prvih šest mjeseci banke na kamatama utržile 4,8 milijardi kuna.