Protekli je rujan bio klimatski hladan mjesec u odnosu na višedesetljetni prosjek - pokazala je analiza srednje mjesečne temperature zraka koju je objavio Državni hidrometeorološki zavod. U Pazinu je temperatura odstupala za -1,2 stupnja Celzijusa, a u Poreču za -0,4 stupnja. Čitava je Hrvatska bila u minusu izuzevši Dubrovnik gdje je srednja mjesečna temperatura zraka bila jednaka prosjeku.
Pad temperature
Najniža vrijednost odstupanja srednje mjesečne temperature zraka u rujnu iznosila je -1,9 stupnjeva na velebitskom Zavižanu, na Pagu je bila niža za -1,5 stupnjeva, u Daruvaru za -1,4 stupnja, u Senju i Ogulinu za -1,3 stupnja te u Rijeci i Kninu za -1,2 stupnja, jednako koliko i u Pazinu. U kategoriju hladno tijekom rujna tako je DHMZ smjestio veći dio Hrvatske izuzev većeg dijela Slavonije i Podravine, južne Dalmacije, Zadra, Gospića, Malog Lošinja te zapadne Istre.
Odstupanja apsolutne maksimalne temperature zraka za rujan bila su većinom niža od odgovarajućeg prosjeka, a rekord na razini zemlje drži Pazin gdje je ta vrijednost odstupala za čak -2,7 stupnjeva. Vrijednost najviše izmjerene temperature u rujnu je u Pazinu iznosila 26,5 stupnjeva, a izmjerena je 6. rujna. Inače, najviša rujanska temperatura u Pazinu je izmjerena 17. rujna 1987. i iznosila je 34,8 stupnjeva. U Poreču je najviša izmjerena temperatura u rujnu iznosila 27,1 stupanj, a izmjerena je 2. rujna. Najtopliji rujanski dan u Poreču bio je 9. rujna 2016. kada je izmjereno 31,8 stupnjeva. Usporedba s raspoloživim nizom analiziranih postaja pokazuje da tijekom proteklog rujna nije bilo rekordnih vrijednosti apsolutne maksimalne temperature zraka u čitavoj zemlji.
Odstupanje količine oborine za rujan u odnosu na višegodišnji prosjek bilo je iznadprosječno na svim analiziranim postajama. U Pazinu je zabilježeno odstupanje od 324 posto od uobičajenih rujanskih količina oborina, a u Poreču još više - čak 408 posto. Najmanje odstupanje od 110 posto zabilježeno je na Lastovu (60,3 milimetara oborina), a najveće od 470 posto u "potopljenom" Zadru (459,6 milimetara).
Čitava je Hrvatska za mjesec rujan smještena u neku od kišnih kategorija. Ekstremno kišno bilo je u Istri, središnjoj Hrvatskoj, Lici, Gorskom kotaru, Kordunu i sjevernoj Dalmaciji, vrlo kišno na Kvarneru, srednjoj Dalmaciji i zapadnoj Slavoniji i Podravini, a kišno u Slavoniji, Splitu, Dubrovniku i Rijeci. Na nekoliko postaja (Zavižan, Zadar, Pazin, Ogulin i Zagreb-Maksimir) zabilježene su rekordne mjesečne količine oborina u rujnu. U Pazinu je palo 356,9 milimetara kiše (rujanski prosjek je 109,8 milimetara). Najkišovitiji rujan u povijesti mjerenja na pazinskoj postaji izmjeren je davne 1965. godine kada je palo 329,7 milimetara oborina. Apsolutni rekord mjeseca s najvećom količinom oborina odnosno najkišovitiji mjesec u povijesti mjerenja u Pazinu i dalje je listopad 1964. kada je izmjereno 462,5 milimetara oborina.
Rekordne kiše
Na postajama Gospić, Pazin i Karlovac zabilježene su također rekordne dnevne količine oborine u rujnu. Tako je u Pazinu proteklog 10. rujna pao rekord u maksimalnoj dnevnoj količini oborina u rujnu koji sada iznosi 142 milimetra, a dosadašnji je rekord zabilježen 23. rujna 1979. kada je palo 95 milimetara. Najkišovitiji dan u povijesti mjerenja odnosno dan s najvišom količinom oborina u Pazinu je zabilježen 5. ožujka 1974. kada je u 24 sata palo 160,4 milimetra oborina. (Anđelo DAGOSTIN)