Na svecanoj sjednici Skupštine Istarske županije povodom Dana Županije bit ce donesena Deklaracija o proglašenju rujanskih dogadaja iz 1943. dogadajima 20. stoljeca, najavio je Miljenko Bencic, predsjednik pazinske boracke organizacije. To je izjavio na svecanosti održanoj u petak u Pazinu povodom rujanskih odluka o
sjedinjenju Istre s maticom zemljom iz 1943. te tri desetljeca od
otvorenja tunela Ucka i Spomen doma sjedinjenja i slobode.
Za najavljenu Deklaraciju Bencic veli da je odraz stupnja kulture, morala, solidarnosti, tolerancije i suživota stanovništva Istre.
Aleksa Ladavac, koji je govorio o izgradnji tunela Ucka i pristupnih cesta od Lupoglava do Matulji, najavio je da bi, ako ne bude vecih zapreka, do 2015. svih 145 kilometra Ipsilona trebalo biti u profilu autoceste. Naredni mjesec bit ce pušteno u promet još 18,5 kilometara punog profila od Kanfanara do Pazina dok bi se krajem 2012. trebalo ici dalje s radovima pocevši od Pazina. Istaknuo je da je novac prikupljen narodnim zajmom za tunel Ucku bio presudan za financiranje pripremnih radnji u prve tri-cetiri godine u tvrtki Ucka Pazin koja je bila osnovana zbog izgradnje tunela, a on joj je bio na celu.
Tomislav Ravnic, predsjednik SAB-a Istarske županije, porucio je pak da "trebamo mijenjati vlast. Jadranka Kosor nas nece izvuci iz krize". Bio je vrlo kritican prema premijerkinoj izjavi da je pristupni ugovor s EU najveca stvar u povijesti hrvatskog naroda. Podsjetio je premijerku na znacaj Pariškog mirovnog ugovora o razgranicenju s Italijom kao "najveceg, najkvalitetnijeg i najvrijednijeg ugovora" jer su vraceni Istra, Rijeka, Zadar, otoci i Dalmacija.
Odluka o izgradnji "Spomen doma 25. septembar" donesena je 1968. na proslavi 25. obljetnice odluka o sjedinjenju. O tome je govorio Mario Dagostin podsjetivši kako je teško u samoupravnom socijalizmu išlo dogovaranje i usuglašavanje pa se programska osnova pisala tri puta, a bila su i dva natjecaja za projekt. Sve je krenulo kada se uspjelo, preko struktura Zajednice opcina Rijeka, Spomen dom uvrstiti medu deset najznacajnijih kapitalnih objekata u Hrvatskoj. Koštao je cak 185,5 milijuna dinara, a kamen temeljac je položio i vrpcu na otvorenju rezao Jakov Blaževic kao predsjednik Sabora 1973. odnosno 1981. kao predsjednik Predsjedništva Socijalisticke Republike Hrvatske. (S. B.)