Rujanski dogadaji bit ce proglašeni dogadajima 20. stoljeca

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Na svecanoj sjednici Skupštine Istarske županije povodom Dana Županije bit ce donesena Deklaracija o proglašenju rujanskih dogadaja iz 1943. dogadajima 20. stoljeca, najavio je Miljenko Bencic, predsjednik pazinske boracke organizacije. To je izjavio na svecanosti održanoj u petak u Pazinu povodom rujanskih odluka o sjedinjenju Istre s maticom zemljom iz 1943. te tri desetljeca od otvorenja tunela Ucka i Spomen doma sjedinjenja i slobode.

Za najavljenu Deklaraciju Bencic veli da je odraz stupnja kulture, morala, solidarnosti, tolerancije i suživota stanovništva Istre.

Aleksa Ladavac, koji je govorio o izgradnji tunela Ucka i pristupnih cesta od Lupoglava do Matulji, najavio je da bi, ako ne bude vecih zapreka, do 2015. svih 145 kilometra Ipsilona trebalo biti u profilu autoceste. Naredni mjesec bit ce pušteno u promet još 18,5 kilometara punog profila od Kanfanara do Pazina dok bi se krajem 2012. trebalo ici dalje s radovima pocevši od Pazina. Istaknuo je da je novac prikupljen narodnim zajmom za tunel Ucku bio presudan za financiranje pripremnih radnji u prve tri-cetiri godine u tvrtki Ucka Pazin koja je bila osnovana zbog izgradnje tunela, a on joj je bio na celu.

Tomislav Ravnic, predsjednik SAB-a Istarske županije, porucio je pak da "trebamo mijenjati vlast. Jadranka Kosor nas nece izvuci iz krize". Bio je vrlo kritican prema premijerkinoj izjavi da je pristupni ugovor s EU najveca stvar u povijesti hrvatskog naroda. Podsjetio je premijerku na znacaj Pariškog mirovnog ugovora o razgranicenju s Italijom kao "najveceg, najkvalitetnijeg i najvrijednijeg ugovora" jer su vraceni Istra, Rijeka, Zadar, otoci i Dalmacija.

Odluka o izgradnji "Spomen doma 25. septembar" donesena je 1968. na proslavi 25. obljetnice odluka o sjedinjenju. O tome je govorio Mario Dagostin podsjetivši kako je teško u samoupravnom socijalizmu išlo dogovaranje i usuglašavanje pa se programska osnova pisala tri puta, a bila su i dva natjecaja za projekt. Sve je krenulo kada se uspjelo, preko struktura Zajednice opcina Rijeka, Spomen dom uvrstiti medu deset najznacajnijih kapitalnih objekata u Hrvatskoj. Koštao je cak 185,5 milijuna dinara, a kamen temeljac je položio i vrpcu na otvorenju rezao Jakov Blaževic kao predsjednik Sabora 1973. odnosno 1981. kao predsjednik Predsjedništva Socijalisticke Republike Hrvatske. (S. B.)


Podijeli: Facebook Twiter