Akademik Davorin Rudolf, donedavni predsjednik hrvatskog dijela sada ocito rasformirane Mješovite hrvatsko-slovenske komisije koja je trebala sastaviti nacrt sporazuma o rješavanju granicnog spora pred medunarodnim sudom, dao je ostavku na tu, ali i na funkciju savjetnika ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovica nakon što se doznalo što su zapravo dogovorili hrvatska premijerka Jadranka Kosor i njen slovenski kolega Borut Pahor. Rudolf je zamjerio premijerki Kosor što je, daleko od ociju javnosti, ali i, što je još gore, bez znanja strucnjaka za medunarodno pravo dogovorila sa Slovencima da temelj buducih pregovora o granici bude drugi Rehnov prijedlog koji predvida da Slovenija dobije izlaz na otvoreno more.
- Kako objašnjavate to što ste tako naglo iskljuceni iz pregovora o rješavanju granicnog pitanja sa Slovenijom? Je li to, prema Vašim saznanjima, ucinjeno na zahtjev slovenske strane, ili je to bila odluka hrvatske premijerke?
- Mislim da je to bila odluka iskljucivo naše premijerke, koja je, svakako, razveselila Slovence. Posebice stare mutikaše hrvatsko-slovenskih odnosa, Kacina, Zmagu Jelincica, Vajgla i Rupela.
Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar u parlamentarnoj debati je prije neki dan rekao: "Sada je OK, nema više Rudolfa 'starog provokatora'". Taj mali, smotani ministar ocigledno nema kucnoga odgoja. Tako se ne razgovara u diplomaciji.
- Neki opozicijski politicari smatraju da Hrvatska, dogovorom izmedu Kosor i Pahora, sa 115 cetvornih kilometara svog mora kupuje ulazak u EU. Postoji li, po Vama, doista takva bojazan?
- Ne. Gospodin Kajin je vjerojatno imao na umu nacrt ugovora poznatog pod nazivom Racan-Drnovšek iz 2001. Prema tome nacrtu, da je usvojen, Hrvatska bi prepustila Sloveniji ili se odrekla oko 164 cetvornih kilometara mora i podmorja. Kada bi netko u Hrvatskoj danas ponovio takav dogovor, nacinio bi politicko samoubojstvo. Mislim da je gospodin Kajin onako rezolutno govorio prije svega kao kandidat za predsjednika države, populisticki, kako se to kaže.
- Hoce li drugi Rehnov prijedlog nakon hrvatsko-slovenskog dogovora doista biti podloga za sutrašnju arbitražu? Što time Hrvatska može izgubiti?
- Za pregovore o arbitraži da. O tome je Ministarstvo vanjskih poslova obavijestilo Ljubljanu notom od 15. rujna. Ta poruka Slovencima otežat ce pregovaracku poziciju Hrvatske. Otvorit ce se pregovori o "spoju" Slovenije s otvorenim morem, a to se može ostvariti jedino ustupanjem Sloveniji neprijeporno hrvatskoga državnog teritorija, to jest mora, podmorja i zracnog prostora iznad koridora u Tršcanskome zaljevu, uz Savudriju. Volio bih vidjeti hrvatskog dužnosnika koji bi na tako što pristao. Drugi Rehnov prijedlog bit ce, dakle, na pregovarackome stolu, ali nece biti usvojeno sve što u njemu piše. To je moje uvjerenje.
- Kako je moguce da problem koji je opterecivao odnose dviju zemalja gotovo dva desetljeca biva riješen u vrlo kratkom periodu otkako je Vladu preuzela Jadranka Kosor? Znaci li to da je problem bio prenapuhan, ili sadašnje rješenje zapravo nije konacno i tek predstoje novi pregovori?
- Dogovor naše premijerke s predsjednikom slovenske Vlade o deblokiranju naših pregovora s Bruxellesom postignut je, prema mojemu mišljenju, nakon pritiska na slovensku vladu, prije svega Amerikanaca. Mogu Slovenci govoriti što hoce, ali o tome postoje službene americke izjave.
Ako je rijec o razgranicenju, nije problem u povlacenju granicne crte. Ona se može povuci uz kavu, u roku od deset minuta. Teškoce su uzrokovali teritorijalni zahtjevi. A kad je sporan teritorij, onda je jedini istinski i najprimjereniji nacin rješavanja spora pred medunarodnim sudom. Ako se poslužite pritiscima i ucjenama, granica povucena u korist jedne strane, a na štetu druge, bit ce trajan izvor nesporazuma i svada. Historija je puna oružanih sukoba koji su izbijali zbog nakaradnog razgranicenja, posebice razgranicenja postignutog silom.
- Može li Hrvatska uci u EU prije no što se riješi pitanje granice sa Slovenijom?
- Može. I Slovenija je postala punopravna clanica, a nije imala riješen granicni spor s Hrvatskom. I Cipar, i Grcka, i Španjolska. Sve ovisi o Bruxellesu. I o Amerima, naravno. (B. ŽIŽOVIC; snimio M. MIJOŠEK)
CJELOVITI INTERVJU S DAVORINOM RUDOLFOM CITAJTE U DANAŠNJEM TISKANOM IZDANJU