"U međunarodnoj zajednici država valjano postoji kad su tri kriterija ispunjena. Kad ima teritorij, kad ima stanovništvo i kad ima vlast. Teritorij mora imati svoje granice, jer do tih granica djeluje ova vlast koju sam spomenuo. Što se novonastalih država tiče, norma, pravilo međunarodnog prava koje danas vrijedi svugdje u svijetu jest da je granica te države ona koja je zatečena na dan proglašenja neovisnosti. Prema tome granica svih država koje su nastale na području Jugoslavije jest ona koja je zatečena na dan proglašenja neovisnosti. Za Hrvatsku je jedini pravi dan neovisnosti 25. lipnja 1991. godine, dan kada je u Saboru proglašena država u kojoj danas živimo i kada je donesena ustavna odluka o suverenosti i neovisnosti. Od toga dana zatečene granice su postale hrvatske državne granice prema svim državama koje nas okružuju i koje su nastale na području bivše države", kazao je akademik Davorin Rudolf na današnjem zajedničkom predavanju s mr. sc. Tatjanom Tomaić na temu "Granice Republike Hrvatske – mostovi suradnje ili prijepora sa susjedima".
Nekadašnji ministar vanjskih poslova, član Vrhovnog državnog vijeća Republike Hrvatske i predsjednik Državne komisije za granice predavanje je održao u ispunjenoj velikoj dvorani pulskog Fakulteta ekonomije i turizma. To je prvo pravilo, kazao je, dok je drugo pravilo da se ne smije upotrijebiti sila da bi se promijenila državna granica. Promjena silom ili prijetnja silom kazao je akademik Rudolf je zločin međunarodnog prava.
"Ovo što se zvecka sad u našem susjedstvu s nekakvim oružanim snagama i što se sastaju nekakvi odbori za obranu to je nešto što je meni potpuno neshvatljivo. Ja sam rekao i ponavljam – ako ima netko u Hrvatskoj i u Sloveniji tko zagovara da se spor među državama razriješi oružanim sukobom postoji samo jedno mjesto na koje ga moramo uputiti. To je psihijatrija", poručio je akademik Rudolf. Međunarodni propisi koje je spomenuo, pojasnio je zatim, odnose se na kopnene granice među državama koje su nastale iz nekadašnje Jugoslavije, međutim ne odnose se na more jer na moru nije bilo jasnih granica između nekadašnjih primorskih republika. Akademik Rudolf tijekom predavanja analizirao je što se dešavalo s granicama na području bivše Jugoslavije od prvog svjetskog rata do raspada države i današnjih dana zaključivši kako suština svih danas otvorenih graničnih problema, pa tako i onog u Savudrijskoj vali, leži u teritorijalnim pretenzijama.
"Savudrijski zaljev je za vrijeme bivše države bio Jugoslavenski i tu su jednako mogli ribariti svi ribari tadašnje države. Raspadom Jugoslavije ostale su dvije države koje moraju podijeliti taj akvatorij i rješenje će se morati pronaći. Mi znanstvenici smo predložili da se za Savudrijski zaljev, kao za slična sporna područja u svijetu, proglasi kondominij. Dakle da Savudrijski zaljev bude zajednički, hrvatsko slovenski, da u njemu nema granice, odnosno da je prostor suverenosti i jedne i druge države. Tako bi jedan zaljev koji je sad predmet prijepora postaje zaljev suradnje. Da u njemu Hrvatska i Slovenija zajedno uređuju ribolov, plovidbu i što je izuzetno važno, ekologiju. Eto vam civilizacijskog rješenja i nadam se da će s obje strane biti dovoljno mudrih glava da ga se prihvati", zaključio je akademik Rudolf. (M. PAVLOVIĆ)