- Odlučili smo izgraditi podzemni grad, jer je rudnik bio naš, za kojeg su se labinski rudari štrajkom izborili 1921. i pod krilaticom "Kova je nasa" organizirali vlast Labinske republike. Protiv fašista i komunista, protiv crnih i crvenih, i devedeset godina kasnije pred nama je izazov. Mi ovdje okupljeni gromoglasno zaželimo sve najbolje podzemnom gradu i Labinskom Biennalu, uz rudarski pozdrav „Sretno! “ uzviknuo je u megafon, pred posjetiteljima polumračne Lamparne, idejni voditelj Labin Art Expresa i direktor Biennala, Dean Zahtila, na otvaranju nultog Bienalla industrijske umjetnosti.
Rudarsko nasljeđe
Nakon rudarskog pozdrava iz publike, u dvorani su se upalila svjetla, a tada je voditeljica izložbenog programa Lamparne i umjetnička direktorica Biennala, Sanja Švrljuga Milić predstavila cijeli projekt.
- U sklopu Biennala, djelima umjetnika kroz izložbe, projekcije, instalacije, performanse, imamo za cilj nametnuti Labin i Labinštinu jakom idejom, koja crpi moć u rudarskom naslijeđu. Ovo je nulti Biennale, kao pilot projekt, a dogodine kreće prvi, i u njega će biti uključen veći dio Istre. Nadamo se 2019. Biennale otvoriti u Podzemnom gradu, rekla je Švrljuga.
Selektor i kustos Biennala, Branko Franceschi, poručio je “nastojao sam okupiti umjetnike cijele planete od Japana do Amerike. A sve umjetnosti i suvremene medije što je Sanja Švrljuga uspješno objedinila jednostavno gurnuti u projekt jer je ovo globalni fenomen.
Umjetnici kritičari
Početkom stoljeća blizak pokret, tretirao je industriju kao mjeru ali i kao bolju stvarnost. Sto godina kasnije umjetnost, ne samo da zadržava distancu, nego ima i kritički stav prema neoliberalnom društvu. Dogodilo se ono što obilježava naše vrijeme, post industrijsko doba i početak pop ere. Izložba pod nazivom „Crveni previri“ slovenskog autora Janeza Kneza, govori o dobu 60-ih godina prošlog stoljeća, koje se slavilo, ali već 80-ih Laibach ima kritički odnos prema toj stvarnosti. Na njihovim je djelima znak crvenog križa, znak da te industrije više ne postoje, kao ni industrijski objekti, ali nas grafike autora, sjećanjima odvode u vrijeme koje je otišlo u nepovrat. Fotografije su i slike sudbine dviju generacija, oca rudara i sina pop zvijezde. Sam projekt nameće ideju da kultura, da bi opstala mora i sama dati svoj doprinos“ rekao je Franceschi.
Dvije decenije Labin Arta
- Već je 20 godina mukotrpnog rada uloženo u projekt Labin Art Express, zato ste ovdje vi umjetnici kako bi se stvorila sinergija i kako bi se kvaliteta rudarskog naslijeđa revalorizirala. Na simpoziju 24. rujna u Labinu, sedam gradova rudarske baštine, dati će svoj doprinos razvijanju industrijske kulture i turizma, od Labina i Raše, preko Idrije, Velenja, Banovića, Carbonie i Rybnika“, rekao je gradonačelnik Labina, Tulio Demetlika, podupirući projekt. Projekt je podržao i Pročelnik Odjela za kulturu Istarske županije, Vladimir Torbica. U ime Ministarstva kulture, i ministrice Andree Zlatar Violić, „Industrial art Biennale“ otvorio je načelnik sektora za konzervatorski odjel i inspekciju Ministarstva kulture, Tomislav Petrinec.
Kroz program Biennala približava se industrijska baština umjetnosti, a nizom programa povezuju se različiti sudionici izvan uobičajenih kulturnih krugova. Posebno je važan njegov međunarodni karakter, koji nosi bogatstvo novih ideja, i umjetničkih vrijednosti, Ministarstvo kulture podržava ovaj projekt i želi mu uspješan razvoj“ rekao je Tomislav Petrinec te proglasio Biennale otvorenim. (P. P.)