U brojnim turističkim anketama Rovinj je proglašen gradom s najljepšom vizurom na Jadranu. Tome ponajviše doprinose razigrani krovovi kuća izgrađenih u povijesnoj jezgri i na nekadašnjem otoku, spojenom prevlakom s kopnom.
Ipak, nije sve tako sjajno kako izgleda na razglednicama. Rovinjski su krovovi poznati i po svojim raznolikim dimnjacima, ali ih sve više nagrđuju antene. Od kada su se počeli postavljati satelitski tanjuri i klima uređaji, zaštićena povijesna jezgra pomalo je počela gubiti svoju čar. No, neki su razvikani mediteranski gradovi, s kojima se rovinjski čelnici često vole uspoređivati, te probleme riješili kablovskom televizijom.
I Rovinj je svojedobno dao koncesiju jednoj domaćoj tvrtki, ali je ugovor prekinut kada to poduzeće nije prihvatilo sudjelovanje u sufinanciranju obnove glavne trgovačke ulice - Carere i postavljanja nove infrastrukture. U to je vrijeme uvedena digitalna televizija, što je otežalo prijem signala pa su Rovinjci na krovove počeli postavljati i dodatne antene.
SDP-ovka Eda Kalčić na vijećničkom satu upozorila je na tu činjenicu kazavši da je rovinjska starogradska jezgra s pitoresknim krovovima i dimnjacima jedinstveni turistički adut koji je danas nagrđen dotrajalim antenama i satelitima.
- Izgledaju poput strašila, više-manje su van funkcije i nema razloga da se tamo nalaze, konstatirala je Kalčić, pitajući što se može učiniti glede njihovog uklanjanja.
Jedan od odgovora ponudio je Maurizio Božić, ravnatelj gradskog poduzeća Rubini koje upravlja stambenim i poslovnim zgradama u Rovinju, rekavši da će se tijekom ove godine izraditi sveobuhvatan elaborat sanacije i obnove fasada kulturno-povijesne jezgre grada koji će se koristiti u pribavljanju sredstava iz europskih fondova.
- Prema procijenjenoj vrijednosti radova, a riječ je o 212.850 četvornih metara oplošja fasade i još 100.620 krovova, kao i na osnovu cijena postignutih u prethodnom razdoblju, dolazimo do iznosa od 38 milijuna eura koliko bi bilo potrebno za sanaciju starogradske jezgre, rekao je Božić.
EU-fondovi su nam zapravo i jedina šansa jer se Grad ne može zaduživati, a sami vlasnici zgrada u velikoj većini slučajeva imaju ograničene financijske mogućnosti, zaključio je Božić. (N. ORLOVIĆ RADIĆ)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.