Divlje svinje su sve veća pošast ne samo za poljoprivrednike, već pomalo i za zaštićena prirodne oaze na području Grada Rovinja. Više ne uništavaju samo obrađene poljoprivredne površine, već i parkove. U potrazi za hranom ruju po travnjacima i oko stabala park šume Zlatni rt, u kojoj se šeću i kraj koje se kupaju ne samo Rovinjci, već i većina turista koji ovdje borave u privatnom smještaju. Govori se da su već ulazile i u autokampove. Nije to nikakvo iznenađenje. Nadzorne kamere su već nekoliko puta snimile divlje svinje kako prelaze preko kružnog toka na ulazu u Rovinj iz pravca Bala.
Divlja svinja najčešće živi u šumama i u blizini vodotoka. Vole kaljuže i često se valjaju u njima. Na taj način se osvježavaju i rješavaju se kožnih parazita. Zaštićeni ornitološki rezervat, močvara Palud, je ne samo stanište brojnih vrsta ptica, već i divljih svinja. Svinjama je u toj prirodnoj oazi, u koju ne mogu ulaziti lovci, toliko dobro, da, po procjenama dobrih poznavatelja ove divljači u tamošnjim prirodnim brlozima imaju i po dva legla. To znači da ženka divlje svinje može godišnje okotiti i do 20 malih praščića.
Srećom, iz svojih staništa izlaze samo noću. Znaju prijeći i do 20 kilometara u potrazi za hranom, pa teoretski svake noći mogu obići područje Grada Rovinja. U poljima se hrane povrćem, a najviše vole krumpir. Napadaju i vinograde i voćnjake, a najgore je što pritom lome trsove i grane voćaka. Vole kopati oko stabala, trgati korijenje, pa često iz zemlje izvade mlade masline i voćke.
Bez prirodnog neprijatelja
Za veprove, koji su najsnažniji i najokretniji u sve brojnijoj populaciji, karakteristično je da žive usamljeničkim životom, a čoporu se priključuju samo u vrijeme parenja. Mladi veprovi se često nalaze u blizini čopora, ali nikada kao njegov dio. Kada se promatra kretanje krda, uoči se kako se na čelu kreće najstarija ženka. Po načinu ishrane divlje svinje spadaju u svejede, što znači da će pored hrane biljnog porijekla pojesti životinje koje može savladati, pa će čak jesti i strvine.
Osim čaglja i vuka, koji srećom još nisu stigli do mora, divlja svinja nema prirodnog neprijatelja. Uz sve više legla štete od divljači su sve veće jer je sve manje obrađenih polja, pa divlje svinje u potrazi za hranom dolaze na rubove grada. Migriraju od sjevera prema jugu, pa su u Istru dospjeli preko Ćićarije. Udomaćile su se uz obalno područje, pa se već smatraju autohtonom divljači.
- Poljoprivrednici mogu najefikasnije zaštititi svoja polja električnim pastirima, koji ih udarom za život neopasne slabe struje, odvraćaju od ulaza na obrađena polja. Sve više poljoprivrednika ograđuju svoje zemljište žičanom ogradom. Tamo gdje je teže postaviti pastira efikasni su repelenti, koji se dvaput tjedno špricaju na krpe postavljene na štapove oko polja, kaže William Uljanić, predsjednik udruge poljoprivrednika Agrorovinj.
Svinje van sa Zlatnog rta
Edo Črnac, jedan od najvećih poljoprivrednih proizvođača na području Grada Rovinja, čiji su vinogradi i povrtnjaci u najvećem rovinjskom poljoprivrednog kompleksa Turnina, kaže da je ove godine manje štete od divljih svinja. Ovdašnji su poljoprivrednici naime svoja polja ogradili visokim žičanim ogradama. Uz to postavili su i električne pastire. Ipak, smatra da divlje svinje, iako u manjoj mjeri, i dalje ostaju najveće štetočine za poljoprivrednike. Razlog je njihov brzi tempo razmnožavanja, zbog čega ih je teško držati pod kontrolom.
Sarkastično, poljoprivrednici smatraju da će se o opasnostima od nekontroliranog rasta populacije divljih svinja raspravljati tek kada dođe do nekog incidenta, ozljeđivanja posjetitelja Zlatnog rta, kampova ili nekog od pasa koje vlasnici znaju puštati da sami šeću park šumom. Stoga je preporučljivo da se po ovom omiljenom rovinjskom šetalištu, u kojem su ljeti temperature niže i do pet stupnjeva od asfaltiranog i zabetoniranog grada, oprezno ide u večernje šetnje, jer tada divlje svinje kreću u potragu za hranom. Ova životinja inače bježi od ljudi, a napasti može samo u slučajevima kada se osjeća ugrožena, posebno kada uz sebe ima mladunčad.
Grad Rovinj, Natura Histrica i Lovačko društvo Rovinj nedavno su sklopili sporazum o protjerivanju divljih svinja s zaštićenih područja, gdje je lov zabranjen. Riječ je o park šumi Zlatni rt i ornitološkom rezervatu Palud, kojima upravlja Natura Histrica. Prema sporazumu, ova će županijska ustanova naručiti izradu programa zaštite divljači u Paludu i na Zlatnom rtu. Prema programu, koji će biti dovršen do sredine rujna, odobrit će se kvote za izlov, pa će lovci moći u hajku na ove dvije lokacije. Do kraja lovne sezone broj divljih svinja u ovim zaštićenim područjima trebao bi se smanjiti, a na Zlatnom rtu ih slijedeće zime ne bi ni trebalo biti.
Već odstrijeljeno 45 svinja
U Lovačkom društvu Rovinj kažu da su prema lovnoj osnovi ove godine dobili odobrenje za ulov 72 divlje svinje. Prema procjeni taj se broj može povećati za 50 posto. Praktički, rovinjski lovci mogu do kraja tekuće lovne sezone na divlje svinja, 31. siječnja 2018., ustrijeliti 106 divljih svinja. Treba podsjetiti da su pred dvije godine dobili odobrenje za ulov tek 30, a lani 42 svinje. Ova vijest će obradovati rovinjske poljoprivrednike, a dobri poznavatelji prilika kažu da se može primijetiti kako u poljima već ima manje divljih svinja. To se može objasniti i sušom, jer po tvrdoj zemlji svinje teže rovare.
- Od početka srpnja, kada je započela sezona lova, ulovili smo 45 svinja. Lovi se petkom i subotom, a nedjeljom se, uz pomoć pasa koji traže divljač prema krvnom tragu, love svinje koje su ranjene, kako ne bi uginule u prirodi. Prvog vikenda ulovili smo 19 svinja, a proteklog tek tri, pa možemo meritorno reći da smo dobrano prorijedili populaciju ove divljači na našem području. Do kraja siječnja iduće godine možemo uloviti još od 37 do 61 svinja, kaže Franko Udovičić, predsjednik Lovačkog društva Rovinj.
Autonomija za lovačka društva
Na pitanje zbog čega poljoprivrednici tvrde da je u Sloveniji odstrjel divljih svinja uspješniji, pa je sve manje tih štetočina, Udovičić kaže da tamošnja lovačka društva imaju autonomno pravo određivanje ulovnih kvota u svojim lovištima. Obaveza im je da ne ugroze pojedinu vrstu, u ovom slučaju divlju svinju, pa mogu samostalno odlučivati koliko ih treba ustrijeliti. Kod nas društva moraju imati elaborat o lovnoj osnovi, koji izrađuju ovlašteni stručnjaci po cijeni od 20 do 30 tisuća kuna. Elaborati se upućuju Upravi za lovstvo pri Ministarstvu poljoprivrede. Uprava ih razmatra i određuje kvote, ali je taj postupak dugačak, pa lovci ne mogu promptno reagirati kako bi stanje na terenu mogli staviti pod kontrolu.
- Poljoprivrednici često ne znaju za dugačak postupak odobrenja ulovnih kvota, pa smatraju da su za veću pojavu divljih svinja kriva lovačka društva. Nama nije cilj da je u poljima puno svinja, ali ipak moramo paziti da se te, sada već autohtone divlje životinje, mogu održati. Divlje svinje emigriraju od sjevera prema jugu, pa tako dolaze do mora. Sva ih manje dolazi jer je njihov prirodni put presjekao Istarski ipsilon, veli Udovičić.
Dano 45 električnih pastira
Inače, Lovačko društvo Rovinj je ove godine donirao rovinjskim poljoprivrednicima 45 kompleta električnog pastira, čija je nabavna cijena 1.800 kuna. Dali su im i preko sto litara repelenta, koji u maloprodaji koštaju 120 kuna. Za zaštitu od divljači pogodni su i plinski topovi. Oni se međutim, zbog uznemiravanja ljudi, ne smiju rabiti na udaljenosti tristo metara od naselja. Društvo velika sredstva troši i na hranilice u šumama na području Rovinja, koje pomažu da se svinje nahrane i odvrate od ulaženja u polja. Ipak, napominje Udovičić, divlja svinja je divljač, kojoj je u prirodi lutanje prirodom i rovarenje zemlje u potrazi za korijenjem, povrćem i organizmima kojima se hrane. Uz voće jedna od delicija za njih su i masline, pa se danas ograđuju i maslinici. Maslinari se od divljih svinja mogu obraniti obrezivanja stabala, koje će onemogućiti da svinje dohvate niže grane, koje često i trgaju.
- Za štete koju prouzrokuje divljač, najviše divlja svinja, godišnje isplaćujemo odštete od preko 200 tisuća kuna, što je gotovo pola našeg godišnjeg proračuna. Od toga puno šteta otpada na sudar automobila sa divljom svinjom. Oko tih šteta se znaju voditi dugotrajni sudski postupci, a lovačkom društvu ide u prilog ako se utvrdi da je vozač vozio brže od dopuštene brzine. Znakovito je da se najviše sudara sa svinjama dešava na prilazima Rovinja, gdje mi ne smijemo loviti, pa je očito da se tamo svinje osjećaju zaštićene, zaključuje Franko Udovičić, u lovstvu od rane mladosti. Dio svog radnog vijeka proveo je u Lovačkom savezu Istre, a za svoj rad u lovstvu nagrađen jedan je od 70 dobitnika Reda sv. Huberta, nagrade za životno djelo u lovstvu, koje dodjeljuje Hrvatski lovački savez sa preko 700 tisuća članova. (Aldo POKRAJAC)