Ribarstvo je oduvijek bio jedan od glavnih izvora egzistencije Rovinjaca, što je gradu i njegovim žiteljima omogućilo da još u 18. stoljeću, kada se o turizmu i njegovim mogućnostima nije ni sanjalo, postane najbogatiji grad Istre.
U to je vrijeme u gradu živjelo 1.165 ribara, a Rovinj je osim ribarskog centra bio i glavni punkt za trgovinu usoljenom ribom.
No, zagrebemo li u povijest malo ranije od 18. stoljeća, naići ćemo na zanimljive podatke. Primjera radi, u arhivu grada zapisano je da je 1207. godine izbio oružani sukob između Rovinja i Pirana zbog konkurencije u ribolovu i trgovini ribom, što svjedoči o ondašnjoj razvijenosti ribarstva. Posebno je atraktivna i 1695. godina u kojoj Rovinjež Biassi Caetanazzo otkiva novi način lovljenja srdele mrežama stajačicama, što predstavlja pravu revoluciju i omogućava procvat ribarstva.
Za Rovinj je posebno važna i 1877. godina kada se otvara tvornica tvrtke Societe Generale Francaise de Conserves alimentaires, koja proizvodi prve konzerve sterilizirane toplinom pa se uz ovu godinu povezuje i početak razvoja riboprerađivačke djelatnosti u Rovinju.
Već nakon šest godina rada 1883. godine bila je izrazito dobro prihvaćena od konzumenata te je proizvodila oko 340 tisuća kutija ribe.
Zanimljivo je da je rovinjska riba bila jedna od najdražih namirnica na stolu cara Franje Josipa, u čijem se dvorcu servirala svježa i konzervirana.
Carski kuhar u svojim zapisima u to je vrijeme zabilježio da se slana riba iz Rovinja servira gospodi uz kajzerice i vino u salonu za kartanje i pušenje, dok su ju dame vrlo često jele uz kruh i čaj.
Uz crtice iz povijesti s naših prostora, Mirna je značajan dio povijesti svjetske industrije ribljih konzervi.
Bila je jedna od prvih tvornica takve vrste u svijetu koja je činila značajne napore da jadranska riba i hrvatska kvaliteta dospiju do potrošača diljem svijeta.
Danas je Mirna tvornica koja se bavi konzerviranjem, dubokim zamrzavanjem i pripremanjem gotovih jela od morske ribe, no istovremeno i tvornica koju još uvijek od konkurencije i brojnih sličnih proizvoda na tržištu izdvaja "ručni rad", odnosno specifičan pristup proizvodnji. (N. ORLOVIĆ RADIĆ, Snimio M. MIJOŠEK)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU