Rovinj: Sve teži uvjeti financiranja udruga

Info dan otvorili Giovanni Sponza, Viviana Benussi, Kristina Bulešić i Igor Vidačak (A. POKRAJAC)
Info dan otvorili Giovanni Sponza, Viviana Benussi, Kristina Bulešić i Igor Vidačak (A. POKRAJAC)

Veliko zanimanje izazvao je Info dan županijske Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva, koji je uz podršku Grada Rovinja i Istarske županije održan u Multimedijalnom centru.

U živoj raspravi na okruglom stolu o modelima financiranja organizacija civilnog društva iz javnih izvora predstavnici brojnih udruga iznosili su svoja iskustva i teškoće sa kojima se susreću u svom radu.

Dio odgovora, koji se uglavnom svodio na financijsku krizu i smanjene mogućnosti financiranja dobili su od predstavnika gradova i općina Istre koji su sudjelovali u radu okruglog stola. Ipak, iz brojnih podataka koje su iznijeli najviše proračunskih sredstva dobivaju sportske, potom i kulturne, a manje one udruge koje se bave humanitarnim radom i socijalom. Svima je međutim zajedničko da je sve manje sponzorskih sredstava, pa im za financiranje jedino ostaju proračuni lokalne uprave.

Ravnatelj Vladinog ureda za udruge Igor Vidačak iznio je podatke da iz državnog proračuna nevladine udruge dobivaju 600 milijuna kuna, a još 1,2 milijarda kuna se za njihove potrebe usmjerava iz jedinica lokalne uprave. Kad je riječ o Istarskoj županiji, ona je po broju udruga sa Primorsko-goranskom županijom odmah iza Zagreba. U Istri je tako registrirano čak 2.646 udruga.

Gotovo sve udruge smatraju da je financiranje njihovo pravo, naglasio je Vidačak, ali bi ključni trebali biti njihovi programi i projekti te uklapanje s prioritetima nacionalne i lokalne zajednice. Zato su za funkcioniranje civilnog društva ključni javni natječaji, preko kojih se neće automatski dijeliti sredstva poreznih obveznika, već će se ocjenjivati najbolji projekti.

Vidačak je predstavio i prijedlog izmjena Zakona o udrugama, u kojem su 11 godina od donošenja uočene mnoge nelogičnosti. Uz izmjene statutarnih odredbi i mogućnosti financiranja udruga najvažnija je promjena da će se zabraniti njihovo podupiranje političkih stranaka. Na taj način udruge civilnog društva neće zavisiti o promjenama vlasti već o svom djelovanju. Uz to propisat će se i oblik nadzora nad djelovanjem udruga čija će obaveza biti javna objava izvješća o financijskom poslovanju.

U nastavku je upoznao sudionike s programom "Europa za građane 2013." za kojeg su u tijeku natječaji na koje mogu aplicirati udruge civilnog društva. U ovom programu, u kojem sudjeluju države iz naše regije, Europska unija godišnje dodjeljuje 215 milijuna eura. Uglavnom je riječ o malim projektima u kojima kroz organizacije civilnog društva neposredno sudjeluju građani, upoznavajući se s funkcioniranjem velike asocijacije naroda kakva je Europska unija.

Istri je najznačajniji program suradnje zbratimljenih gradova u koji se kroz udruge može uključiti i širi krug građana. Tu je potom tematska mreža za razmjenu znanja i iskustava. U jednoj od njih o maslinarstvu i vinogradarstvu sudjeluju stanovnici Općine Medulin. Zanimljiv je i program memorijalnih sjećanja na kojem se izmjenjuju iskustva o totalnim režimima.

Od brojnih iskustava na okruglom stolu su se mogla čuti i oprečna mišljenja, koja su se opet vrtjela oko financiranja. Predstavnici lokalne uprave i nekih udruga govorili su o mogućnostima samofinanciranja kroz usluge i prodaju.

Prenoseći svoja iskustva iz Italije Boris Jurevini, predsjednik Udruge invalida Istre je rekao da se glede financiranja u Europskoj uniji zakonski razlikuju udruge od posebnog značaja, kao što su one invalida ili primjerice Crveni križ, a svima je zajedničko da ne smiju biti profitabilni. Kroz raspravu se čulo da po našim zakonima udruge mogu ostvarivati svoje prihode, ali ne radi profita već razvoja i proširenja svoje djelatnosti. (A. POKRAJAC)


Podijeli: Facebook Twiter