Uz protivljenje vijećnika koalicije SDP-HLSL, rovinjsko Gradsko vijeće je prihvatilo povećanje komunalne naknade za 90 posto, s 0,21 na 0,40 kuna po kvadratnom metru. Od početka iduće godine tako će se umjesto 11,5 komunalna naknada za prosječan stan od 55 kvadrata u prvoj zoni plaćati cc. 20 kuna mjesečno.
Obrazlažući ovako veliko povećanje gradonačelnik Giovanni Sponza je podsjetio da je sadašnja vrijednost komunalne naknade utvrđena još 2001. godine i puno je manja od prosječne na području države (0,52) i županije (0,32). Visinu komunalne naknade je posebno usporedio sa najpoznatijim hrvatskim odredištima Opatijom (0,82) i Dubrovnikom (0,46).
- Predloženim povećanjem naknade Grad Rovinj će osigurati sredstva potrebna za financiranje komunalnih djelatnosti, funkcioniranje izgrađene infrastrukture i zadržavanje postojećeg standarda uređenosti, istaknuo je Sponza.
Dodao je da se povećanje neće imati utjecaja na dosadašnje korisnike socijalnih pomoći koji ostvaruju pravo na subvenciju komunalne naknade, kao ni poduzetnike koji ulažu u rovinjske poduzetničke zone.
Petar Radetić je u ime kluba SDP-HSLS rekao da je očito kako se komunalna naknada trebala povećati, ali ne za 90 posto, već je trebalo i prije vršiti manje godišnje korekcije. Najviše je zamjerki dao na uspoređivanje Rovinja sa Opatijom i Dubrovnikom, a ne sa susjednim Porečom, prema kojem će nakon ovakvog povećanja Rovinj imati 60 posto višu komunalnu naknadu za stambene i sto posto za poslovne prostore.
U paketu s povećanjem komunalne naknade istim omjerom glasova usvojen je i nacrt proračuna za 2014., koji bi se po prijedlogu trebao umanjiti za 14 posto ili gotovo 18 milijuna kuna, od ovogodišnjih 127 na 109 milijuna kuna. Gradonačelnik Sponza je podsjetio da je Grad ove godine dobio donaciju od devet milijuna kuna za izgradnju kanalizacije, a uz planirani pad prihoda od poreza na dohodak, komunalnog doprinosa i ukidanje nekih naknada izgubit će se daljnjih devet milijuna kuna. Prema prezentaciji koju je pripremio, porast poreza na dohodak i uvođenje prireza nisu ni blizu nadoknadili gubitak nakon što je država preuzela porez na dobit. Uz stalni pad prihoda, među kojima su najveći od poreza na prodaju nekretnina i komunalnog doprinosa te prodaje gradske imovine proračun je u prosjeku manji za gotovo 26 milijuna kuna. (A. POKRAJAC)