Rovinj: Jačanjem identiteta manjina do jednakosti

Međunarodna konferencija o manjinama u Rovinju (M. MIJOŠEK)
Međunarodna konferencija o manjinama u Rovinju (M. MIJOŠEK)

U organizaciji Županije istarske i pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovića, danas je u Rovinju upriličena završna konferencija "1st Adriatic Intercultural Day", koja se održava u sklopu europskog projekta S.I.M.P.L.E. (Strenghtening the Identity of Minority People Leads to Equality/ Jačanje identiteta manjinskih naroda vodi jednakosti).

Zamjenica župana Viviana Benussi o projektu je rekla da se proteklih godina bavio s pet važnih prepreka koje su sprječavale i sprječavaju stvarnu realizaciju osnovnih prava i načela socijalne pravednosti prema povijesnim i novim manjinama.

- Na prvom je mjestu jezik, kao prepreka postupnoj dostupnosti usluga, čak i u područjima gdje su dvojezičnost i višejezičnost zakonski priznate, potom veliki rizik od siromaštva manjina i to zbog otežanog pristupa radu (diskriminacije u uvjetima zapošljavanja). Nadalje, tu je i zabrinjavajući broj djece pripadnika manjinskih grupa koje ostaju izvan obrazovnog sustava kao i nezadovoljavajuća zastupljenost manjinskih pitanja u medijima i, naposljetku, veliki rizik od raznih oblika spolne diskriminacije, predrasuda i nasilja protiv pripadnika manjina, navela je dožupanica Benussi. Dodala je da se projekt pokazao uspješnim i da je kao takav prepoznat od Europske komisije koja ga je odabrala kao primjer dobre prakse za socijalnu inkluziju i razvoj Hrvatske.

Okrugli stol, na konkretnim je primjerima i na temu diskriminacije manjinskih prava, pokazao što konkretno čine zemlje članice projekta S.I.M.P.L.E.

Kako je istaknula Bahrija Sejfić, zamjenica predstojnika Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, od 1990. godine imamo ured, danas prepoznatljiv pod nazivom Ured za nacionalne manjine koji ima odgovarajuće zakonodavne okvire za zaštitu i ostvarivanje prava nacionalnih manjina. Hrvatska priznaje 22 nacionalne manjine, rekla je Sejfić, od koje se moglo čuti i da nacionalne manjine u Hrvatskoj svoja prava najbolje ostvaruju kroz kulturnu autonomiju.

Predstavnica Albanije Bardhylka Kospiri apostrofirala je problematiku Roma za koju je izrađen i projekt integracije. Sudbinu Roma u Albaniji dijele i oni u Crnoj Gori, jer kako se moglo čuti od Blanke Radošević Marović, pomoćnice ministra za ljudska prava u Crnoj Gori, Romi su danas, uz invalide i LGBT zajednicu, skupina čija su prava najugroženija. (N. ORLOVIĆ RADIĆ; snimio M. MIJOŠEK)

VIŠE U TISKANOM IZDANJU OD SUBOTE


Podijeli: Facebook Twiter