Istarski HNS organizirao je okrugli stol o nacionalnim manjinama u Hrvatskoj i njihovoj budućnosti u Europskoj uniji. O iskustvima manjina u Istarskoj županiji govorili su njihovi predstavnici, među kojima nije bio nitko od najbrojnije talijanske.
Predsjednik istarskog HNS-a Veljko Ivančić je, navodeći primjere iz Umaga, u uvodnom obraćanju rekao da Istra može biti primjer suživota manjina. Žarko Stilin iz HNS-a Primorsko-goranske županije podsjetio je na Ustavom zajamčena prava manjina u Hrvatskoj.
O tome kako se te odredbe provode govorili su saborski zastupnici slovačke i romske manjine Vladimir Bilek i Veljko Kajtazi. Bilek je tako istaknuo da Hrvatska ima zakonodavstvo o manjinama na višoj razini od mnogih starih demokratskih država EU-a, posebno Francuska i Grčke, koje ni ne priznaju manjine.
- Zbog dvojezičnosti u školama i praksi provođenja manjinskih prava Istra je uzor svim drugim županijama. Nacionalne manjine su važne i zbog kulturne i gospodarske suradnje s matičnim zemljama, pridonose bogatstvu države, turizmu i cjelokupnom gospodarstvu, istaknuo je Bilek.
Kajtazi je rekao da je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja u kojoj Romi imaju svog parlamentarnog zastupnika.
- Najveći su naš problem teškoće pri zapošljavanju, istaknuo je.
Kad je riječ o obrazovanju, smatra da je poražavajuća činjenica da nijedan Rom u Istri ne polazi gimnaziju pa neće imati ni mogućnost školovanja na fakultetima.
- Još je puno predrasuda prema Romima. Pojedini slučajevi, kao što su oni u Škabrnji i Vodnjanu, pomalo imaju i rasistička obilježja, a najviše me je iznenadilo ponašanje vodnjanskog gradonačelnika Vitasovića. Za nas bi najbolje bilo kada bi se netko od školovanih Roma mogao zaposliti u državnim institucijama i raditi na dobrobit svoje manjine, zaključio je Kajtazi.
Da u Istri nije sva idilično, posvjedočili su predstavnici manjinskih vijeća, među kojima je bio i predsjednik albanskog Idriz Sulejmani. Rečeno je da za rad pojedinih manjinskih vijeća Županija odvaja mizernih od šest do 17 tisuća kuna.
Županijski pročelnik za gospodarstvo Alen Damijanić pojasnio je da se za rad manjina puno daje, ali se većim dijelom proračunski novac koristi za rad njihovih udruga. (A. POKRAJAC)